‘Kći Lotrščaka’, čuveno djelo Marije Jurić Zagorke, u režiji Zlatka Viteza, premijerno će biti izvedeno u subotu, 8. srpnja (21 sat) na Ljetnoj pozornici Opatovina u Zagrebu. Tom predstavom svečano će se otvoriti 32. Zagrebačko histrionsko ljeto. Pretpremijerne izvedbe su 6. i 7. srpnja (21 sat).
U predstavi glume Vini Jurčić, Ivan Čuić, Zlatko Vitez, Franjo Kuhar, Žarko Savić, Pero Juričić, Davor Svedružić, Ivica Pucar, Žarko Potočnjak, Ivan Magud, Martin Kuhar, Mirela Brekalo Popović, Zlatko Ožbolt i Ivan Jončić. Kostimografkinja je Elvira Ulip, a scenograf Miljenko Sekulić. Korištena je glazba Arsena Dedića i Drage Britvića, a aranžmane songova napravio je Zvonko Presečki.
Gričani, budite dobri, budite vjerni, ljubite svoj grad
sagradio ga je zavjet dobrote, vjernosti i ljubavi.
Tako Manduša govori svojim sugrađanima u krčmi svojega oca, pričajući priču o postanku grada.
Krčma!?
Ali, ne kao zadimljeno, alkoholnim parama i propalim sudbinama zaglušeno mjesto krležijanske proze, nego prostor za ljude različitih staleža, bogate i siromašne, dobre i zle koji se svađaju i mire, plaču, vesele, griješe i kaju.
Ne, kao simbol provincijalnosti i nemoći, zatvorenosti u uske okvire vlastite samozadovoljnosti.
Već kao simbol mûka opakih jezika, zaustavljene mržnje i odgođene osvete.
(Željka Turčinović)
Legendu o postanku Zagreba kroz romantičnu priču o vjernosti, dobroti i ljubavi prepričavat će na Opatovini Manduša u predstavi ‘Kći Lotrščaka’ Glumačke družine Histrion. Opatovinom će se ponovno prošetati Divljan, Manduša, stari Plemenščak, Barilec, vojnici, građani koji su se molili svetom Emeriku i oni koji su štovali svetog Marka. Budući da smo svi mi slabi na grad u kojem živimo, drago nam je slušati i gledati sve o njemu, s druge strane mnogo je privlačnije, umjesto da ih čitaš, sve te zgode promatrati s pozornice kroz igru glumaca. Upravo su Histrioni prvi započeli prikazivati Zagorkina djela oživljavajući njezina djela i oživljavajući pučki teatar bez nepotrebne pretencioznosti.
(Dubravka Vrgoč)
Kći Lotrščaka, povijesna romansa objavljena 1921. godine, smještena u 16. stoljeće, u čijem centru je Manduša – mlada djevojka, zlatne kose, plavih očiju te dobre duše. Kada čovjek nazvan od strane svećenstva Antikristom, dođe u grad i razori lokalno okupljalište, svećenstvo ga osudi na egzekuciju.
Nakon što je biskup dao na javnost njezinu pravu priču, kako je zapravo dijete neznanih roditelja, ostavljena na pragu kule Lotrščak, Manduša postaje socijalni otpadak, te posljedično u želji da spasi jedan život odluči se žrtvovati spašavajući Antikrista, pravim imenom Divljan, od smrti, pružajući mu utočište braka. Pristavši, Divljan i Manduša oboje budu protjerani iz grada i njihova komplicirana priča se tek počinje odmotavati kroz otvorenu bitku hrvatskog turopoljskog plemstva protiv strane vlasti utjelovljene u Brandenburg rodstvu, ujedinjenog s Kaptolskim klericima.
(sa stranice Zagorkin kutak)
H. D.
