U organizaciji Hrvatske kinoteke zagrebačko Kino Tuškanac prikazuje izbor najboljih hrvatskih filmova svih vremena prema anketi provedenoj 2020.
U ponedjeljak, 30. studenoga prikazuje se nagrađivani kratki animirani film ‘Maska crvene smrti’ koji tematizira dolazak kuge i nagrađivani povratnički film Tomislava Radića ‘Što je Iva snimila 21. listopada 2003.’. Program službeno otvaramo premijerom digitalno restaurirane verzije filma ‘H-8’ Nikole Tanhofera, a u istom terminu i ‘Surogat ‘Dušana Vukotića. Uoči projekcije uvodnu riječ održat će Juraj Kukoč, Veljko Krulčić i Vjeran Pavlinić.
U utorak slijede kratki film Krste Papića ‘Kad te moja čakija ubode’, sjajni cinéma-vérité dokumentarac koji dočarava naglost i nasilnost balkanskog temperamenta, te dugometražni ‘Skoplje ’63’ Veljka Bulajića, produkcijski najambiciozniji i izvedbeno najupečatljiviji dokumentarni film koji je prikazao fizičke i psihičke posljedice potresa u Skoplju. U kasnijem terminu su kratki, animirani ‘Mačka’, vrhunac filmskog stvaralaštva Zlatka Boureka, kao i igrani film ‘Koncert’ Branka Belana, koji je 1970-ih revaloriziran i priznat kao jedno od najuspjelijih ostvarenja hrvatskog filma.
Srijeda donosi dva filma Ante Babaje, kratkometražni ‘Tijelo’, vrhunski primjerak filmskog eseja kakvome, prema riječima Ante Peterlića, ‘nije lako naći pandan ni u svjetskom filmu’. Dugometražni ‘Dobro jutro’ zadnji je umjetnički pokušaj Babaje te jedan od vrhunaca hrvatskog dokumentarnog filma. Iste večeri su kratki animirani film ‘Riblje oko’, najpoznatiji film Joška Marušića i dugometražni igrani film ‘Kaja, ubit ću te’, zadnji dio trilogije Vatroslava Mimice te najistaknutiji hrvatski doprinos svjetskom radikalnom modernizmu u igranom filmu.
Na rasporedu za četvrtak su kratki dokumentarni film Petra Krelje ‘Recital’, urnebesno remek-djelo koje je bilo zabranjeno i nakon toga prikazano tek 1992. godine. Dugometražna ‘Srbenka’ Nebojše Slijepčevića nagrađivani je dokumentarni film koji prati nastanak kazališne predstave, povlačeći mnogo pitanja koja je puno lakše prešutjeti. Istoga dana su i kratkometražni ‘Samac’ Vatroslava Mimice, prvi izrazito modernistički film zagrebačke škole crtanog filma, te dugometražni igrani film Branka Bauera ‘Ne okreći se sine’, jedan od kreativnih vrhunaca partizanskog žanra.
Prvi termin u petak donosi četiri izvrsna kratka dokumentarna filma, ‘Specijalni vlakovi’ i ‘Mala seoska priredba’ Krste Papića, Druge Zorana Tadića i ‘Od 3 do 22’ Kreše Golika, koji svaki na svoj način prenose sliku tadašnjeg vremena i teških životnih okolnosti stanovništva. U drugom terminu su jedna epizoda ‘Profesora Baltazara’, najpoznatijeg proizvoda zagrebačke škole crtanog filma, te igrani ‘Ritam zločina, redateljski debi Zorana Tadića i po većini kritičara jedan od najboljih hrvatskih filmova svih vremena.
U subotu prikazuju animirano remek djelo ‘Don Kihot’ Vladimira Kristla, vrhunac modernističkih težnji zagrebačke škole crtanog filma, kao i modernistički klasik Ante Babaje ‘Breza’ koji razvija autorove motive egzistencijalne tjeskobe, neprilagođenosti okolini i opsjednutosti prolaznošću. Iste večeri su nagrađivani animirani ‘Idu dani’ Nedeljka Dragića, autorov pesimističan, mizantropičan i crnohumorni pogled na ljudsko društvo, te ‘Lisice’ Krste Papića, vjerojatno naš međunarodno najugledniji film, koji predočava oportunistički mentalitet domaćeg čovjeka.
Nedjelja donosi ‘Tup tup’, karakterističan kratki animirani film Nedeljka Dragića u kojemu glavni lik u vrtoglavom tempu prolazi kroz niz nadrealističkih događaja. Slijedi ‘Tko pjeva zlo ne misli’, klasik Kreše Golika iz 1970. koji je do danas ostao daleko najpopularniji hrvatski film. Program završava nagrađivanim animiranim filmom ‘Satiemania’, virtuoznim zadnjim autorskim filmom Zdenka Gašparovića, te također nagrađivanim ‘Rondom’, debitantskim i najuspjelijim ostvarenjem Zvonimira Berkovića, izvrsnom karakternom studijom ljubavnog trokuta u kojemu su svi gubitnici.
K. T.
