U Kulturno-informativnom centru RS Makedonije u Zagrebu (Hebrangova 4) u utorak, 21. listopada (12 sati) održat će se promocija knjige ‘U potrazi za fotografima Arsovskima’ i premijerni razgled istoimene izložbe.
Projekt ‘Arsovski – fotografi’ rezultat je suradnje Muzeja za umjetnost i obrt iz Zagreba i Muzeja grada Skopja. Naime, fotografsko-umjetnička obitelj Arsovski svojom djelatnošću predstavlja važnu poveznicu između Hrvatske i Makedonije. Najpoznatiji član obitelji jedan je od pionira hrvatskoga grafičkog dizajna Mihajlo Arsovski. Manje je poznato da on potječe iz makedonske fotografske obitelji, koja je kroz dvije generacije imala fotografski atelijer u centru Skopja.
Prvi poznati član obitelji (ovisno o političkim prilikama u Makedoniji, članovi obitelji potpisivali su se kao Pop-Arsov, zatim Pop-Arsić, Arsić i Arsević) bio je Vasil Pop-Arsov, fotograf i učitelj, koji je već početkom 20. stoljeća u centru Skopja otvorio fotografski atelijer. Naslijedili su ga 1926. godine sinovi Konstantin (Kosta) i Vladimir, koji su najprije djelovali pod imenom Braća Arsić, a početkom 1930-ih otvorili drugi atelijer, pod nazivom Elektrofot. Nakon Drugog svjetskog rata, Konstantin se s obitelji seli u Zagreb, u kojem otvara fotografsku radnju istog imena koju vodi do 1957. godine, dok Vladimir odlazi u Pariz.
Kroz istraživanja arhiva, muzeja i privatnih ostavština, rekonstruirana je povijest obitelji i njihova značajna uloga u razvoju profesionalne i amaterske fotografije na makedonskom prostoru. Fotografije Arsovskih odlikuju se iznimnom tehničkom kvalitetom i dokumentarnom vrijednošću. Njihov opus obuhvaća više tematskih cjelina: urbane prizore starog Skopja, kršćanske spomenike u okolici grada, tradicijske običaje, poljoprivredne poslove, žetvu i seoske sabore. Također svjedoči o modnim, društvenim i kulturnim obilježjima međuratnog Skopja te istodobno čuvaju kolektivnu memoriju grada i države te njihovih stanovnika. Prilikom istraživanja, osim osnovne priče o fotografskoj djelatnosti jednog profesionalnog fotografskog studija u Skopju između dva svjetska rata, za vrijeme Drugog svjetskog rata, te nakon njega u Zagrebu, pokazala se i usporedna priča o turbulentnom političkom vremenu, snalaženju profesionalnih fotografa s obzirom na društvene, ekonomske i političke okolnosti, kao i prilike u kulturi te posebice profesionalnoj i amaterskoj fotografiji u Makedoniji.
Najveći broj fotografija u obiteljskom je vlasništvu, dio se čuva u Muzeju grada Skopja, dok se nekoliko fotografija nalazi u Makedonskom centru za fotografiju. Istraživanjem opusa fotografa iz obitelji Arsovski, čije je stvaralaštvo do danas bilo gotovo u potpunosti nepoznato, nadopunjen je važan segment povijesti makedonske i hrvatske fotografije.
Izložba ‘Arsovski – fotografi’
Izložba je realizirana kao zajednički projekt između MUO, MGS i KIC-a RS Makedonije u sklopu programa obilježavanja 145. godišnjice MUO.
Autorice izložbe su: dr. sc. Iva Prosoli, mr. sc. Tatjana Gjorgjiovska, Olivera Džartovska Tačevska i mr. sc. Slavica Hristova.
Kustosice izložbe su: dr. sc. Iva Prosoli i Petra Galović.
Vizualni identitet izložbe i grafička priprema: Dejan Kršić
Isprint i oprema fotografija: Fini print
Knjiga ‘U potrazi za fotografima Arsovskima’ (znanstvena monografija), dvojezično (hrvatsko-makedonsko izdanje)
Nakladnik: Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb
Autorice: dr. sc Iva Prosoli, mr. sc Tatjana Gjorgjiovska, Olivera Džartovska Tačevska i mr. sc. Slavica Hristova
Urednica: dr. sc. Iva Prosoli
Predgovor: Dejan Kršić
Pogovor: Robert Jankuloski
Recenzenti: dr. sc Hrvoje Gržina i dr. sc. Ljupčo s. Risteski
Dizajn: Dejan Kršić
Iz teksta Ive Prosoli:
Povod za istraživanje fotografske obitelji Arsovski bio je poziv Dejana Kršića od prije gotovo tri godine, koji je priređujući nedavno objavljenu monografiju o Mihajlu Arsovskom na uvid dobio fotografije iz obiteljske ostavštine. Prema obiteljskoj predaji, one potječu od oca i djeda već spomenutog pionira grafičkog dizajna u Hrvatskoj, koji su u Skopju do kraja Drugog svjetskog rata, a zatim u Zagrebu od 1947. godine držali fotografsku radnju naziva Elektrofot. U tom trenu, to su bile jedine poznate činjenice, uz podatak da je Mihajlov otac, Kosta, krajem 1950-ih iz Zagreba odselio u Njemačku, te je imao (vjerojatno) starijeg brata. Većina sačuvanih fotografija prikazuje arhitekturu, spomenike Makedonije, makedonske narodne nošnje i generalno snimke etnografske tematike te studijske snimke. Sve su izuzetno visoke kvalitete i odaju rad vrhunskih profesionalnih fotografa, čije djelovanje ranije nije bilo obrađeno u povijesti ni hrvatske niti makedonske fotografije. Također nisu bili poznati podaci o točnom razdoblju njihova djelovanja, osnivanju, rasponu djelatnosti, kao ni o suradnicima, naručiteljima, niti eventualnim izložbama na kojima su sudjelovali.
H. L. / Foto: Arsovski
