U prostorijama Češké besede u Zagrebu predstavljene su dvije novoobjavljene knjige književnika i humanista Janka Bučara. Jedna je naslovljena ‘Pisma iz vedrine duha’ a druga raspravlja baš o njemu ’10 godina objavljivanja, 50 godina otpora, 60 godina života i 200 darivanja krvi’ Janka Bučara.Predstavljanje su, u ispunjenoj dvorani, organizirali Matica Slovačka i Hrvatsko-slovačko društvo prijateljstva, čiji je Bučar višegodišnji ugledniji član. Predstavljanju je nazočilo nekoliko akademika, književnika, brojnih članova društava (kojima je Janko član), prijatelja i gostiju. U knjizi ‘Pisma iz vedrine duha’, Bučar se znalački izražava kao vrstan i dokazan književnik. Britkim humorom, satirom i ironijom piše pisma hrvatskim političarima pomno na uvjerljiv a ipak autorski raspoznajan i, sadržajno duhovit način (kritizira ih), kao i sve nas u društvu. Očito zato jer će se puno osoba (izim svih političara kao i onih iz njihove blizine) prepoznati u njegovim ‘Pismima iz vedrine duha’.
Zapravo ova je knjiga dobro došla literatura svim hrvatskim političarima, i svima nama kako bismo kritički promatrali zbilju i ukazivali na mogućosti i perspektivu hrvatskog čovjeka u ovodobnici, pritom mijenjali okolnosti u kojima živimo (ponašanje za skladnije i humanije društvo), na što naglašivo Bučar ukazuje diljem sadržaja i temi knjige s ne baš uobičajenim porivima objavljivanja ‘Pisama iz vedrine duha’.
Predstavljači knjiga bili su potpredsjednik Hrvatsko-slovačkog društva prijateljstva Josip Moser, novinar i književni kritičar Mate Kovačević, književnik i novinar Ante Matić, humanitarka i tajnica HAZUD-a u Zagrebu Nada Landeka te predstavnica Matice slovačke Višnja Buković (izbivao predsjednik Zlatko Jevak). Dijelove iz knjiga čitao je vješto s primjetnom umješnošću i žarom dramski umjetnik Tomislav Martić. Predstavljanje je vodila Zrinka Majstorović.
O Janku Bučaru pisalo je čak 39 autora, iz gotovo svih područja javnog djelovanja, književnika, karikaturista, publicista, pjesnika, liječnika, teologa, književnih kritičara, novinara i, onih najmlađih, nadarenih studenata. Zaista iz obje knjige možemo iščitati bogato autorovo iskustvo – jer u svemu se možemo složiti s oštrim kritikama Janka Bučara u njegovom pisanju ne samo u ‘Pismima iz vedrine duha’, već i općenito kako britkim mislima pokušava djelovati na izabrane kad već participiraju na vlasti da rade za opće dobro, a posebice oštro osuđuje diktatorske režime fašizam, komunizam, nacizam, i njihove stravične milijunske zločine nad nevinim ljudima, ali i one koji ih i dan danas brane, usprkos tomu što je Hrvatska članice Europske unije koja je osudila sve takove režime.
Baš svi predstavljači su dojmljivo u superlativima govorili o Jankovu životu i kreativnom djelovanju, pa i primjetnom zalaganju za dobrosti od najmlađih dana, kako za pravednost, slobodu i demokraciju, tako su i ukazivali da je sudjelovao u otporu – kojeg je pružao kao izniman čovjek. Ipak naglašiv je njegov otpor, kako bivšoj JNA, koju je pobijedio nakon hrvatskog proljeća, i kao dragovoljac 1991.-1992. u obrambenom i oslobodilačkom Domovinskom ratu, otpor apartheidu u Južnoj Africi, ali i u demokraciji i slobodi i svim negativnostima koje ga kao i nas okružuju, a koje prječe k boljem životu i razvoju.
Janka Bučara najbolje pokazljivo predstavlja objavljeni životopis kojeg je napisao vrsni karikaturista Tomislav Ožanić, jer predočava nam nasmijanog književnika sa svim vrlinama, i autora koji u tekstovima ne bježi od humora na osobni račun, što je iznimka među humoristima, ali i među nama koji nismo toliko skloni humoru.
Ivan Raos