U izdanju VBZ-a objavljen je klasik Stephena Hawkinga ‘Kratka povijest vremena’, svjetski bestseler o svemiru.
U toj knjizi Hawking na jasan i pristupačan način odgovara na neka od najvećih pitanja koja čovječanstvo postavlja stoljećima. Bez obzira jeste li zaljubljenik u znanost ili vas jednostavno zanima kako funkcionira naš svemir, ovo je knjiga koja će vas natjerati da svijet oko sebe promatrate drugačijim očima.
‘Kratka povijest vremena’ najpoznatija je knjiga o svemiru na svijetu. Njezin autor, slavni teorijski fizičar Stephen Hawking, u njoj govori o pitanjima koja od davnina intrigiraju ljudski rod: kako je svemir nastao, zašto je baš takav kakav jest, širi li se ili se steže. Budući da je potkraj 20. i početkom 21. stoljeća tehnologija doživjela strelovit uspon, Hawking uvodi i teme koje su se u vrijeme kad je nastajalo prvo izdanje ‘Kratke povijesti vremena’, 1988., činile vrlo zagonetnima. S obzirom na to da neka od nedavnih otkrića oblikuju drugačiju sliku stvarnosti, u ovom se izdanju govori i o crnim rupama, ne-granicama, crvotočinama i putovanju kroz vrijeme. Hawking je svoja popularnoznanstvena djela pisao jednostavnim jezikom, zbog čega i vrlo kompleksne znanstvene spoznaje postaju razumljive širokoj publici. Ne čudi stoga što je ‘Kratka povijest vremena’ prodana u više od 25 milijuna primjeraka i što je bila na listi bestselera Sunday Timesa punih 237 tjedana, jer to je uistinu knjiga koju bi trebala imati svaka biblioteka.
Stephen Hawking (1942.-2018.) britanski je kozmolog i teorijski fizičar. Doktorirao je 1966. na Cambridgeu, gdje je od 1979. bio profesor matematike, baš kao i Isaac Newton u 17. stoljeću. Njegova istraživanja neprocjenjiva su za razvoj znanosti o svemiru, a knjige koje je objavio omogućile su da komplicirani znanstveni pojmovi postanu razumljivi širokom krugu čitatelja. Premda mu je još u mladosti dijagnosticirana amiotrofična lateralna skleroza, uz poražavajuću prognozu, Hawking je 55 godina prkosio bolesti i svijetom širio spoznaje o svemiru. Uz ‘Kratku povijest vremena’, neka od njegovih djela su i ‘Velebni plan’, ‘Superprostor i supergravitacija’, ‘Jako rani svemir’, ‘Svemir u orahovoj ljusci’, ‘Moja kratka povijest,’ ‘Kratki odgovori na velika pitanja’. Bio je član londonskog Kraljevskog društva i američke Nacionalne akademije znanosti.
L. K. / Foto: VBZ
