U zagrebačkom restoranu Kaiser održana je ekskluzivna večera ‘Nova blaga starog podruma’. Tom prigodom prvi put su izvan podruma kušani macerirano bijelo i odležano crno vino od grožđa s glasovitog kutjevačkog vinogradarskog položaja Koria iz berbe 2017.Linija vina nazvana je po istoimenom vinogradu, a riječ je o novom vinskom blagu proizvedenom i odnjegovanom u miru starog podruma iz 1232. godine. Uz ostale uspješnice ove po svemu velike vinarije, predstavili su ih vinski promotor Ivo Kozarčanin i Ivan Marinclin, glavni enolog Kutjeva d.d.
Prvi put je pred restoransku publiku izašla i nasljednica Graševine de Gotho 2018., koja je osvojila platinastu medalju na prošlogodišnjem ocjenjivanju britanskog časopisa Decanter.
Uz posebno pripremljenu hranu Marija Meštrovića i njegove ekipe iz restorana, uživalo se u još nekim izvrsnim vinima po kojima je Kutjevo d.d. poznato.
Za dobrodošlicu dočekali su nas dobro znani pjenušac od graševine Maximo Brut i prigodan snack – Hrskavac s kremom od badema uz komadiće manga i bučino ulje.
Klasika je klasika, ali ponavljanje gradiva ne škodi. Vrhunsku Graševinu 2020 s tri ponajbolja kutjevačka položaja (Vinkomir, Vetovo, Hrnjevac) u svoj njezinoj svježini doživjeli smo uz Rigatoni tjesteninu s crème fraîche, umakom od nekoliko vrsta gljiva i usitnjenu idared jabuku.
A onda je došao red na ozbiljnija vina… Graševina de Gotho 2019 tek je mjesec dana na tržištu. Grožđe je brano prezrelo, s 20 posto sušica, na položaju Vetovo. Vino je naziv dobilo prema opatiji koju su 1232. godine u Kutjevu osnovali cisterciti s mađarskog Balatona i nazvali je Vallis honesta de Gotho. Gotho je jedan od starih naziva za Kutjevo, a ta je riječ vjerojatno kombinacija kuta i vasi, dakle sela u kutu podno Krndije. Druga je teorija da su ime dali bugarski osvajači u 10. stoljeću, koji su južne padine brda zvali kuč.
A sada o vinima Koria o kojima dosad nismo ništa znali… Vinograd s istoka gleda na Vinkomir, pa se može reći da grožđe ‘uči od najboljih’, a ukupna površina na kojoj se uzgajaju graševina, cabernet sauvignon i crni pinot je 30-ak hektara.
Graševina Koria 20717 punjena je u jedva 1500 boca. Grožđe se bralo ručno i odmah probralo najzdravije bobice. Ostavljena je i manja količina prosušenih, ali se dobro pazilo da budu bez botritisa koji izaziva truljenje. Fermentaciju su pokrenuli prirodni kvasci, koji na grožđu dođu iz vinograda u podrum. Priča o maceriranoj graševini počela je 2017. kad su u vinariju stigle nove bačve. Osjete se u vinu, ali njihove arome nisu prenapadne. Berba 2018. njegovana je u već rabljenim bačvama, pa je vino uglađenije i dopadljivije, ali nju ćemo još malo pričekati. Prateći zalogaj bila je Svinjska koljenica, sporo kuhana, a potom zapečena, uz kremu od cvjetače i čips od celera.
Koria Cabernet sauvignon i pinot crni 2017 napunjena je u nekih 3000 boca. Cabernet sauvignon daje najmanje 80 posto sirovine, ali crni pinot sasvim se dobro hrva s njim, ma koliko bio nježniji bojom, aromom i okusom. Tajna je u načinu berbe. Grozdove crnog pinota odrežu kad su sasvim zreli, ali ostave ih da vise u vinogradu na trsu i prosušuju na zraku kako bi im se sadržaj koncentrirao dok sasvim ne dozre cabernet sauvignon. Tad ih oberu pa prešaju i zajedno prepuštaju fermentaciji. Bobice su macerirali tri tjedna. Uz ovo senzacionalno vino jeli smo Biftek s bukovačom, prokulicama, gelom od aronije i octom od maline.Na kraju ove jedinstvene vinske večere, ispratila nas je Ledena graševina 2018. Vino je to ledene berbe, jantarno žute boje s malo alkohola, puno neprovrela šećera i raskošnog bukea, s izraženim mirisima plemenite plijesni te orašastih plodova i meda. Okus je pun, sladak i ugodno gorak istovremeno. Kažu da ga jako vole muškarci, posebno kad ga piju žene. I obrnuto.
Mustafa Topčagić / Foto: Karlo Sajfert i FAMA