Mersad Berber: Monografska izložba u Klovićevim dvorima

Slijedom izložbi nazvanih ‘Moderni klasici’, zagrebačka Galerija Klovićevi dvori je otvorila monografsku izložbu jednog od najvećih i najosebujnijih bosanskih slikara i grafičara, koji je dobar dio svoga života, od 1992. do smrti, 2012. godine, proveo i u Hrvatskoj (u Zagrebu i Dubrovniku).Rođen je u Bosanskom Petrovcu, a slikarstvo je studirao u Ljubljani na Akademiji likovnih umjetnosti, gdje je završio poslijediplomski studij grafike u klasi profesora Rike Debeljaka. Već je 1961. godine dobio Prešernovu nagradu, da bi nakon toga uslijedile mnoge međunarodne nagrade i priznanja. Bio je, između ostalog, član Ruske akademije umjetnosti, a priređene su mu velike izložbe od Londona i Madrida, preko New Yorka, Jakarte, New Delhija i Moskve, pa do najznačajnije iz 2009. godine u Barceloni i posthumne iz 2017. godine u Istanbulu.

Berber je vrstan crtač, grafičar, slikar i ilustrator, a bavio se i kazališnom scenografijom i kostimografijom, radio filmske plakate (filmovi Emira Kusturice) kao i poneka vizualna rješenja (ploče Indexa).

Djela mu se nalaze u mnogim muzejskim, galerijskim i privatnim kolekcijama širom svijeta, između ostalog u Tate Modern u Londonu, gdje mu 1984. godine otkupljuju dva rada iz ciklusa ‘Hommage a Velasquez’. Atrakcija ove izložbe, između ostalog, bit će i radovi iz istoga ciklusa.

Cijeli opus mu je na neki način prožet zanimanjem za vlastitu kulturnu tradiciju. Mogli bismo reći da je dijete Granice, mjesta na kojemu se dodiruju Istok i Zapad Europe, te ga podvesti pod umjetnika vjernog tzv. akademsko-historicističkoj provenijenciji (bilo onoj neorenesansnoj, bilo onoj novoromantičko-realističkoj) koji se izražavao kroz suvremeni likovni izraz. Promatran u kontekstu postmodernizma, on je danas, u vrijeme obnove novotradicionalističkog slikarstva, više nego aktualan i zanimljiv publici.

Najznačajniji ciklusi su mu: ‘Sarajevske kronike’, ‘Put u Skender Vakuf’, ‘Otomanske kronike’, ‘Hommage a Velazquez’, ‘Hommage Vlahi Bukovcu’ te posljednji ‘Velika alegorija o Srebrenici’ i ‘Arhiv’.

Njegova posljednja izložba u Zagrebu bila je 1988., pa je trideset godina nakon nje ovo biti izuzetna prilika da publika upozna, u iscrpnom kritičkom kontekstu, zapravo nepoznatog Mersada Berbera, njegov impozantni crtački i slikarski mozaik širokog raspona, sazdan od brojnih ciklusa i nikad viđen u ovoj impostaciji.

Autorica stručne koncepcije i kustosica izložbe je Jasmina Bavoljak, koja je i autorica tekstova u katalogu, među kojima su još Edward Lucie-Smith, Aida Abadžić Hodžić i Frane Paro.

K. D.


Tagged: , , , , , , , ,