U trenutcima u kojima svijet ulazi u neizvjesno poglavlje obilježeno sve češćim sukobima, ratovima i vojnim intervencijama dragocjeno je prisjetiti se uspješnih mirovnih rješenja u suvremenoj povijesti.
Istaknuto mjesto među njima ima Daytonski sporazum i dobro vođeni diplomatski procesi o kojima nakon 30 godina svjedoči dr. sc. Miomir Žužul u svojoj knjizi ‘Dayton: Diplomacija – druga strana rata’ koja izlazi u izdanju Školske knjige. Sudjeluje i bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
Predstavljanje toga vrijednog publicističkog djela, koje je napisao istaknuti diplomat, akademik i savjetnik za međunarodnu politiku, održat će se u srijedu, 22. travnja (14 sati) u foajeu Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. O knjizi će govoriti predsjednik Upravnog odbora Školske knjige dr. sc. Ante Žužul, bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, ministar vanjskih i europskih poslova dr. sc. Gordan Grlić-Radman i veleposlanik dipl. ing. Darinko Bago. Ulomke iz knjige ‘Dayton: Diplomacija – druga strana rata’ interpretirat će glumac prof. dr. art. Joško Ševo. U glazbenom dijelu programa sudjelovat će sestre Palić, tenor Luka Gudelj i gitarist prof. Petar Čulić.
‘Knjiga Dayton: Diplomacija – druga strana rata zorno, gdjekad i napeto, opisuje ne samo daytonske pregovore – koji jesu u njezinu središtu – već i sve što je prethodilo pregovorima bez kojih hrvatska diplomacija do Daytona ne bi ni bila doprla, od samog osnutka diplomatske mreže pa do potpisa mirovnog sporazuma. Opisuje nesklono okružje u kojemu je trebalo djelovati i pronalaziti hrvatski interes unutar konstelacija interesa velikih. Svjedoči o nenadanostima na koje je trebalo reagirati smjesta, kao da se na te izazove spremalo godinama. Sâm daytonski proces podrobno je raščlanjen, s vješto opisanim profilima glavnih sudionika, njihovih diplomatskih umijeća i karakternih nedostataka. I to bez ikakve zluradosti ili manipulacija’, napominje u uredničkoj bilješci Miroslava Vučić, glavna urednica Školske knjige.
‘Moje svjedočenje počiva na vlastitu pamćenju, a kao intelektualac i psiholog potpuno sam svjestan da pamćenje nije savršeno; sklono je selekciji, reinterpretaciji i zaboravu. Zato sam ga nastojao ojačati vlastitim bilješkama iz toga vremena, ali i brojnim razgovorima s ljudima koji su bili izravno ili neizravno uključeni u procese koji su doveli do potpisivanja Daytonskog sporazuma. Ti razgovori, gotovo reminiscencije, pomogli su mi da rekonstruiram ključne događaje i dinamičnost koja ih je oblikovala’, ističe u epilogu knjige dr. sc. Miomir Žužul.
Knjiga ‘Dayton: Diplomacija – druga strana rata’ svjedočanstvo je Miomira Žužula, jednoga od glavnih sudionika tog procesa, pisana trezveno, nepristrano, kao zapis neke kamere koja je sve te burne događaje snimala iz prikrajka, smatra autor predgovora i stručni suradnik u knjizi Daniel Riđički. Prema njegovim riječima, Miomir Žužul je ne samo dobar diplomat već i pionir diplomatske službe u nas. I u ovoj se knjizi dosta govori o ustrojavanju diplomatske službe Republike Hrvatske, ali i o događajima nepoznatim javnosti koji su davali međunarodni okvir uspjesima Hrvatske vojske.
‘Valja uzeti u obzir činjenicu da je samostalna Hrvatska u međunarodnoj areni bila neželjeno dijete. I da je bilo teško izboriti se za priznanje i pravo Hrvatske na postojanje. Taj je posao hrvatska diplomacija s kraja 20. stoljeća obavila zapravo sjajno. Kruna diplomatskih nastojanja bili su daytonski pregovori i Daytonski sporazum koji je doveo do okončanja rata u Bosni i Hercegovini, a gledano iz hrvatske perspektive, dogovorena je mirna reintegracija istočne Slavonije i hrvatskog Podunavlja. Time je omogućeno vraćanje tih područja pod hrvatsku upravu, odnosno uspostava kontrole nad granicama koje su bile definirane mišljenjima Badinterove komisije i koje su postojale prije početka agresije. Taj je aspekt Daytona, premda se često zanemaruje u međunarodnim interpretacijama, za Hrvatsku imao ključnu važnost te je bio završni korak u procesu uspostave teritorijalne cjelovitosti’, navodi autor predgovora.
Povod za objavljivanje knjige je nedavno otvoreni proces redefiniranja Daytonskog sporazuma. U posljednjih nekoliko mjeseci autor knjige dao je desetke intervjua, sudjelovao na brojnim skupovima i raspravama, od akademskih do političkih, na kojima se Dayton ponovno analizira kao bitan presedan.
‘Dodatna je potvrda te činjenice i nedavno obraćanje pape Lava XIV. diplomatima, a bio je to pomno pripremljen i sadržajno najopsežniji govor o međunarodnoj politici koji je dosad održao, u kojemu je eksplicitno naveo Daytonski sporazum kao pozitivan primjer uspješna rješavanja sukoba’, ističe dr. sc. Miomir Žužul.
S. K. / Foto: Školska knjiga
