Ocjenjivački sud 11. Gumbekovih dana u sastavu Marta Crnobrnja, scenografkinja i Gumbekova kći; Tomislav Kurelec, kazališni kritičar; Branko Babac i Mehmed Aganović kao predstavnici publike, ističe zanimljivost i raznovrsnost 13 predstava prikazanih u okviru međunarodnog festivala posvećenog Mladenu Crnobrnji Gumbeku, jednom od najvećih naših komičara i cabaret majstora.
On je ne samo u svom matičnom kazalištu Kerempuh nego i u Glumačkoj družini Histrion ostvario niz nezaboravnih kreacija i jedan je od najzaslužnijih da se tradicija cabareta i u vremenu koje mu nije bilo sklono održala. O njezinu nastavku i uspješnom opstanku svjedoče i već 11. Gumbekovi dani. Danas je, doduše, rijetko moguće vidjeti cabaret u obliku u kojem se pojavljivao u svoje zlatno doba, koje je kod nas bilo između dva svjetska rata, ali su elementi ovog ‘rubnog kazališta’ vidljivi u brojnim suvremenim predstavama, posebice u načinu glumačke igre, a nerijetko i u zanimljivim redateljskim rješenjima.
To je bilo vidljivo u većini predstava ovog festivala, a nedvojbeno i u ‘Zagrebačkim vremeplovcima’ Ane Tonković Dolenčić u režiji Krešimira Dolenčića i izvedbi Zagrebačkog kazališta lutaka, kojima je dodijeljeno posebno priznanje za redateljsku inventivnost i silnu glumačku energiju. Time je efektno oživljena iznimno uspješna kombinacija legendi i najvažnijih povijesnih činjenica koje su stvorile identitet hrvatskog glavnog grada, a osmišljen edukacijski značaj teksta obogaćen spektakularnom kazališnom izvedbom, zanimljivom i mnogo široj publici od one kojoj je prvotno namijenjen.
Posebno priznanje dodjeljuje se i Umjetničkoj radionici Prizor iz Beograda za ‘Ljubavnike’, autora i redatelja Rade Vukotića, koja je preciznom režijom i vrsnom glumom u ovoj suvremenoj inačici bulevarskog teatra i vodvilja, bliskih cabaretu po razdoblju najveće popularnosti, a i potiskivanju prema rubu kazališnih kretanja, uspjela sjajno nasmijati i zabaviti publiku.
Ocjenjivački sud želio je ukazati na veliki broj sjajnih ženskih uloga, pa su zbog toga obje nagrade za najbolje uloge dodijeljene glumicama. Za ulogu ‘najgore operne pjevačice na svijetu’ u predstavi Glumačke družine Histrion, ‘Famozna’ Petera Quiltera u režiji Krešimira Dolenčića nagradu je dobila Anja Šovagović Despot za fascinantno oblikovanje neobične protagonistice spojem impresivnog kreštanja netalentirane pjevačice i toplinom ljudskih odnosa prema njezinim bližnjima.
Ravnopravnu nagradu za najbolju ulogu dobila je Zrinka Cvitešić za izvanredno glumačko, pjevačko i plesačko umijeće u tumačenju Ane u ‘Tko pjeva zlo ne misli’ u režiji Renea Medvešeka. Njezina slojevita interpretacija unijela je i neke suvremene elemente u tumačenje žene koja mašta o idealiziranim ljubavima dodajući joj i odlučnost u borbi za poziciju žene i njezina prava.
Kao najbolja predstava 11. Gumbekovih dana proglašena je ‘Tko pjeva zlo ne misli’ Vjekoslava Majera, Kreše Golika i Renea Medvešeka u režiji Renea Medvešeka i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, koja spektakularno povezuje novu interpretaciju purgerskog Zagreba iz tridesetih godina prošlog stoljeća s kritičkim viđenjem naslijeđa koje je u kolektivnu svijest upisao izvanredni Golikov film te tako ostvaruje izuzetan kazališni doživljaj.
Za izniman doprinos oživljavanju cabareta nagrađena je Lela Margitić, velika glumicu koja je za vrijeme angažmana u kazalištu Komedija ostvarila niz izvanrednih uloga u kojima je nerijetko bilo i elemenata cabaretskog pristupa glumi. No, još je značajnija njezina uloga u rekordnih pola stoljeća ‘Stilskih vježbi’ Raymonda Queneaua, kultne predstave koja je velikim dijelom građena na tradiciji cabareta, a svoj veliki doprinos ovoj specifičnoj kazališnoj vrsti Lela Margitić je upotpunila 1978. u ‘halucinantnom Galgencabaretu’ ‘Kavana Torso’ Mujičića, Škrabea i Senkera.
E. P.
