Namik Kabil: Amarcord

Redatelj i pisac Namik Kabil predstavit će svoj roman ‘Amarcord’ u izdanju Hena coma, memoarsku knjigu koja je oduševila kritiku i čitatelje. O knjizi, pisanoj gotovo filmskim jezikom koji selektivno upotrebljava perfekt u montaži bitnoga, s autorom će razgovarati Daniel Rafaelić, filmolog koji zna što je dobra književnost. Predstavljanje će se održati u okviru tribine ‘Što je pisac htio reći’ u srijedu, 24. veljače (18.30 sati) u zagrebačkom Vinil baru.
Namik Kabil‘Amarcord’. Teško je zamisliti roman kojem bi pristajalo da ponese veliki Fellinijev naslov. A roman Namika Kabila mogao se zvati jedino tako: ‘Amarcord’. Netko će reći da je to ‘Amarcord’ s ironičnim odmakom, ali ovaj čitatelj misli da nije. Kao i onaj prvi, i ovaj je ‘Amarcord’ snažna i sveprožimajuća apologija sjećanja. U Kabilovu slučaju: sjećanja na egzil i na ono što je bilo prije. Nisam u mome jeziku pročitao ljepšu izbjegličku knjigu. Njezina ljepota je u jednostavnosti, kakvu u Namika Kabila poznajemo i odranije, iz scenarija za Žaličin film ‘Kod amidže Idriza’. On savršeno vlada detaljem, riječima koje je napisao, ali i onima koje je prešutio, čime stvara takvu čaroliju priče da će se istoj rečenici jedan smijati, dok će drugi plakati. I obojica će biti u pravu.
(Miljenko Jergović)

Namik Kabil, scenarist, redatelj i pisac široj javnosti najpoznatiji po scenariju za film ‘Kod amidže Idriza’, rođen je u Bosni, odrastao u Hercegovini, a potom dugo živio u Americi gdje je u Los Angelesu studirao film i bio član kazališne trupe The Grace Players. Iza njega je nekoliko nagrađenih scenarija: ‘Kod amidže Idriza’, ‘Zgarište’ i ‘Zadnji dan’, te roman ‘Sam’, objavljen u Nakladi Zoro. Njegov dokumentarac iz 2007. ‘Informativni razgovori’, osvojio je Srce Sarajeva za najbolji dokumentarni film na Sarajevo Film Festivalu i posebno priznanje na ZagrebDoxu, a dugometražni film ‘Čuvari noći’ imao je svjetsku premijeru 2008. na venecijanskoj Mostri. ‘Amarcord’ je njegov autobiografski roman, proza koja gotovo filmskim jezikom, selektivno upotrebljavajući perfekt u montaži bitnoga, prenosi sjećanje u nekoj vrsti inverzije prošlosti i sadašnjosti.

H. C.

Tagged: , , , , , , , , , ,