U Napretkovu kulturnom centru u Zagrebu održan je Susret s novinarima hrvatskih medijskih kuća i predstavljen Hrvatski narodni godišnjak za 2019. koji sumira sve ono što su ostvarili u protekloj godini. Osim šezdesetak izvješća Napretkovih podružnica u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Austriji, Njemačkoj, Crnoj Gori, Kanadi i SAD, godišnjak donosi niz zanimljivih članaka iz područja kulture i znanosti, kao i osvrte na društvena događanja.
Na početku je prisutne pozdravio prof. dr. sc. Dražen Vikić Topić, predsjednik Napretkova kulturnog centra, koji je predstavio sudionike Hrvatskog narodnog godišnjaka za 2019. godinu.
Prof. dr. sc. Franjo Topić, predsjednik Središnje uprave Hrvatskog kulturnog društva Napredak, predstavio je ono što je Napredak napravio u protekloj godini. Bilo bi teško i pobrojati sva događanja i manifestacije koje je Napredak realizirao kroz svoje podružnice, ali je barem kroz one najveće i najznačajnije događaje pokušao prikazati značaj i veličinu onoga što već godinama čini za hrvatski narod. Svojim radom Napredak je postao prepoznatljiv i izvan granica Hrvatske i Bosne i Hercegovine, pa nije slučajno što je član i nekih velikih europskih udruženja i institucija. Kako je prof. Topić u svom izlaganju rekao: ‘Napredak radi na povezivanju ljudi i naroda, stvara mostove, promiče hrvatsku kulturu, a pri tome poštuje i uvažava, mišljenja i stavove drugih.’ Govoreći o planovima rada za 2019. godinu, prof. Topić je naglasio da Napredak ne odustaje ni od davno planirane izgradnje studentskog i umirovljeničkog doma za čiju je namjenu Napredak još 1939. godine kupio zemljište na Tuškancu koje mu je oduzeto, ali poziva sve članove i prijatelje da se ponovno okupe oko te ideje i ostvare viziju svojih prethodnika.
Riječ je potom preuzeo književnik Mile Pešorda, koji se kao jedan od doajena HKD-a Napredak, prisjetio početaka i obnove rada, kada je 1990. godine putem medija pozvao na njegovu obnovu. Upravo ove godine navršava se 70 godina od kada je sramnom odlukom tadašnjih vlasti bio ukinut. Po riječima Pešorde, Napredak je bio nositelj hrvatske kulture naročito u Bosni i Hercegovini i radio je na opstojnosti hrvatskog književnog jezika. Pešorda je 1992. godine bio urednik Hrvatskog narodnog godišnjaka/Kalendara, naglasivši važnost takvog izdanja za hrvatsku kulturu kojeg Napredak izdaje još od 1907. godine. Izrazio je i svoje poštovanje prema radu i djelu prof. Franje Topića za sve ono što je od obnove Društva učinio za Napredak.
Dr. sc. Zdravko Matić, povjesničar i izvanredni profesor na Hrvatskom vojnom učilištu dr. Franjo Tuđman, prikazao je rad Napretka iz perspektive povjesničara i istraživača. Svoje prva saznanja o Napretku dobio je od prof. dr. sc. Zdravka Dizdara, uglednog znanstvenika i istraživača koji se dugi niz godina bavio istraživanjem. Kako i sam prof. Matić kaže ‘od njega se zarazio ljubavlju za Napredak’ i od tada ta ljubav ne prestaje. Prof. Matić govorio je o Napretkovim podružnicama u Hrvatskoj koje je najviše istraživao i priredio ih za tisak. Ta knjiga donijet će još jedno novo svjetlo o značaju Napretka, a naročito za njegovo djelovanje u Hrvatskoj. Kako kaže Matić, u svojim najboljim godinama Napredak je u jednom trenutku samo u Hrvatskoj imao 126 podružnica i još skoro toliko povjerenstava, a kroz proteklo vrijeme stipendirao je više od 20.000 đaka i studenata. Kada se te brojke uzmu u obzir i sve ono što su ti ljudi postigli nakon svog školovanja, a bilo je tu profesora, znanstvenika, akademika pa čak i dva nobelovca, Ivo Andrić i Vladimir Prelog, onda se vidi koliki je značaj Napretka za hrvatski narod.
Na kraju je prof. dr. sc. Dražen Vikić Topić predstavio novu Napretkovu web stranicu koja će osim informacija iz zagrebačke, objavljivati i rad svih drugih podružnica i klubova, ali i sva događanja u Napretkovu kulturnom centru kao i važnija kulturna događanja. Za pomoć u promicanju rada, u ime Napretka prof. Franjo Topić dodijelio je Plakete – zahvalnice za promicanje imena i rada HKD-a Napredak redakciji ‘Pogled preko granice’ Hrvatske radiotelevizije, te HRT-ovim urednicima Ivi Kujundžiću i Branku Uvodiću.
H. K. / Foto: FAMA
