Dvorac Kerestinec, renesansno – barokni kaštel u mjestu Kerestinec, nalazi se na području Svete Nedelje, jugoistočno od Samobora, u nizini, usred prostranog perivoja.
Sagradila ga je obitelj Erdödy, a spomenik je kulture 1. kategorije. U ovom trenutku na dvorcu su vidljiva oštećenja nastala uslijed potresa, a koja se odnose na ležaj stropne konstrukcije (drvenog grednika), vidljive su vertikalne i horizontalne pukotine na konstruktivnim i nekonstruktivnim elementima, oštećeni su dilatacijski elementi konstrukcije, te dijelovi dimnjaka i vijenca.
Projektna dokumentacija za konstruktivnu obnovu je izrađena, provedena je javna nabava za izvođača radova te je potpisan Ugovor za izvođenje radova konstruktivne obnove u sklopu projekta koji je Grad Sveta Nedjelja sklopio s tvrtkom Spektar gradnja. ‘Zahvaljujem se gradskim službama na agilnosti te Ministarstvu kulture i medija na prepoznavanju ove prilike da sačuvamo kulturnu baštinu u našem gradu. Ovo nam je do sada najveći pojedinačni dodijeljeni iznos EU sredstava za jednu investiciju, a iskoristit ćemo ga za konstrukcijsku obnovu dvorca. Radovi bi trebali biti gotovi do početka ljeta, a buduća namjena dvorca bit će za kulturno-obrazovna’, rekao je svetonedeljski gradonačelnik Dario Zurovec. Dodao je kako bi za cjelokupnu obnovu dvorca bilo potrebno između 12 i 16 milijuna eura. ‘Svakako nam je plan, osim samog dvorca, urediti i njegovo dvorište kako bi dobili cjelinu. Prostoru bi dali kulturnu namjenu kako bi ga oživjeli i kako bi dvorac postao aktivno mjesto s brojnim sadržajima’, kazao je Zurovec. Najavio je kako planiraju prijavu i za energetsku obnovu dvorca EU sredstvima ako se u budućnosti raspiše natječaj.
Grad Sveta Nedjelja uspješno je do sada surađivao s tvrtkom Spektra gradnja na nekoliko projekata poput obnove Turističko-informativnog centra i energetskih obnova zgrada javne namjene. ‘Radujemo se novoj suradnji na konstrukcijskog obnovi ovog reprezentativnog objekta. Proučili smo projekt koji će biti zahtjevan, no u suradnji sa statičarima i konzervatorima želimo mu vratiti njegovu ljepotu’, kazala je direktorica tvrtke Biljana Čondić. Napomenula je kako je objekt star i propao, pa će suradnja s konzervatorima biti najzahtjevnija na kulama. ‘Zidovi će se sanirati karbonskim vlaknima s armirano-betonskim pojačanjima. Iako je posla mnogo i ako ne naiđemo na veće probleme, smatramo kako će svi radovi biti izvršeni u predviđenom ugovorenom roku.’
Vrijednost Ugovora za izvođenje radova na konstruktivnoj obnovi dvorca iznosi 3.160.796,96 eura (bez PDV-a), a rok završetka je lipanj ove godine.
Gradnja dvorca počela je oko 1575. godine, a na temelju ranije građevine (kurije) iz prve polovice 16. stoljeća. Kategorizira se kao renesansni nizinski kaštel, dominantno obrambenog karaktera. Na temelju katastarske karte iz 1862. godine te fotografija nastalih nakon potresa 1880. godine vidljivo je kako je kaštel imao oblik zatvorenog četverokuta s četiri ugaone kule. U 18. stoljeću, nestankom turske opasnosti, dolazi do barokizacije i osuvremenjivanja dvorca. U 19. stoljeću dvorac najprije prelazi u vlasništvo obitelji Pallavicini, a potkraj stoljeća u vlasništvo Franje Aurela pl. Türka. Obitelj Erdödy morala je, zbog financijskih razloga, imanje i dvorac prodati sudskim putem 1852. godine. Nakon potresa 1880. godine, obitelj Pallavicini prodaje dvorac karlovačkoj obitelji Türk, koja poduzima velike zahvate – obnavlja se sjeverno pročelje, uklanjaju dvije južne kule te dokida drugi kat sjevernog i zapadnog krila. Za vrijeme Prvog svjetskog rada dvorac je u vlasništvu obitelj Hafner, potom obitelji Vošnjak, a 1922. kupio gs je posljednji hrvatski ban iz austrougarskog razdoblja Antun pl. Mihalović.
N. T.
