Projekcijama filmova ‘György Kepes: međurazmišljanje umjetnosti + znanosti’, redatelja Mártona Orosza i ‘Annie Lennox, od Eurythmicsa do aktivizma, putovanje pop ikone’, redateljice Lucie Cariès, u Institutu Liszt – Mađarskom kulturnom centru, završio je peti DA2 – Zagreb Design, Art & Architecture Film Festival.
Film redatelja Mártona Orosza opsežan je pregled života i rada mađarskog umjetnika Györgyja Kepesa, čija je krilatica bila ‘S umom znanstvenika, srcem pjesnika, i okom slikara’, a redateljica Lucia Cariès svojim je uratkom podsjetila na profesionalne uspjehe slavne škotske pjevačice, članice legendarnog dua Eurythmics, te dala uvid u emocionalni svijet žene koja je po mnogočemu bila ispred svog vremena.
Ističući iznimnu kvalitetu filmova koji su izabrani za prikazivanje u programu, kako sadržajno tako i formom, žiri u sastavu glumica Judita Franković, fotograf i urednik Ivan Dorotić i kritičarka umjetnosti i kuratorica Adriana Rispoli naglasio je važnost festivala kao prilike da inspirira, nadahnjuje i informira. Napomenuli su kako je bila privilegija gledati filmove iz programa DA2 Film Festivala, ali istovremeno veliki izazov prosuđivati ih. Diskutirajući o najboljima vodili su se smjerom da istaknu najinspirativnije te su jednoglasno odlučili nagradu Iskra dodijeliti filmu ‘György Kepes: međurazmišljanje umjetnosti + znanosti’ redatelja Mártona Orosza. U obrazloženju žiri navodi: ‘Na obrazovan, dinamičan i nevjerojatno strastven način film uspijeva ponovno pobuditi pozornost na kapitalnu figuru vizualne kulture, koja je još uvijek nedovoljno valorizirana. Bogatstvo redateljskih intervencija i arhivske vizualne građe svjedoče o istraživačkom naporu, a narativni zaplet u kojem se izmjenjuju suvremena svjedočanstva i lik protagonista neprestano nas drže u fokusu. Glavna vrijednost filma je jednostavan i izravan način kojim dočarava doprinose koji su Kepesove teorije i multidisciplinarna umjetnička praksa imale na čitave generacije studenata, kreativaca pa i na sam razvoj umjetnosti, koji su vidljivi i danas. Lik, djelo i ideje ovog briljantnog pionira 20. stoljeća, koji je predugo bio u sjeni poznatijih suvremenika, blistaju kao istinsko nadahnuće svim budućim stvaraocima i vizionarima!’
Danski veleposlanik Ole Frijs Madsen, mađarski veleposlanik Csaba Demcsak sa suprugom i Tina Hajon
Posebno priznanje žirija osvojio je film ‘Gian Paolo Barbieri: Čovjek i ljepota’ redatelja Emiliana Scatarzija. ‘Iznimnim i sveobuhvatnim redateljskim pristupom, film precizno i zavodljivo dokumentira dugotrajnu karijeru umjetnika, razotkrivajući uistinu fascinantan autorski opus. Vizualno i ritmički film uspijeva gledatelju pružiti direktan i iskren uvid u ostavštinu Barbieria, kao i u njegovu intimu. Istovremeno ga portretirajući kao velikog maestra, film jasno ističe njegovu skromnost i neposrednost, istražujući polja njegovih suradnji, odnosa te značaja na sceni, kojeg tek treba dodatno proširiti. Žiri je pohvalio činjenicu da se redatelj iskreno, ali nikad pretjerano nametljivo, dotiče tema starenja, prolaznosti, bolesti i dugovječnosti, što je u potpunoj suprotnosti s brzim i površnim te uvijek novim i mladenačkim, kao dominantnim narativima modne industrije. Vjerojatno je najveća ljepota (i vrijednost) ovog filma upravo direktan dijalog s umjetnikom, koji se odvija ovdje i sada, prikazujući Barbierija kao živućeg i još uvijek itekako prisutnog umjetnika, prije nego je za to prekasno’, stoji u obrazloženju.
Kroz četiri festivalska dana posjetitelji su imali priliku pogledati sedam sjajnih dugometražnih dokumentarnih filmova iz recentne svjetske produkcije koji nam približavaju profesionalno djelovanje, ali i privatne živote najznačajnijih stvaratelja iz područja dizajna, arhitekture i umjetnosti.
Stilizirani, hibridni dokumentarac ‘Arhitekt brutalne poezije’, redatelja i scenarista Ladislava Kaboša uronio nas je u životnu priču slovačkog arhitekta Hansa Broosa – istaknutog predstavnika ranog brutalizma koji je svoja “betonska djela” vrlo delikatno uklapao u prirodni okoliš, a posljednji film nedavno preminulog Carlosa Saure ‘Zidovi govore’, prikazao je evolutivni odnos umjetnosti prema zidu kao kreativnom platnu, putujući od prvih grafičkih fenomena prapovijesnih špilja sve do avangardnih urbanih izraza suvremenog doba.
Svojim filmom ‘Leteći pred jatom – Karl Schwanzer i arhitektova poema’ redatelj Max Gruber donio je portret slavnog austrijskog arhitekta, pionira i vizionara koji je shvaćao arhitekturu kao “materijaliziranu poeziju”, osobni poziv i prije svega, instrument donošenja sreće ljudima – čak i nauštrb vlastite dok je provokativni film ‘Najbolji na svijetu’ Hansa Christiana Posta otkrio što se skriva iza slike Kopenhagena, grada koji u očima svjetske publike predstavlja ideal otvorenog i humanog urbanog života.
Uz filmski program i predavanja, renomirani hrvatski i inozemni stručnjaci gostovali su u online razgovorima ‘Šta DA?’ gdje su gledatelji imali priliku saznati više o filmovima i njihovim autorima. Razgovore su vodile urednice i novinarke Ivana Antunović Jović i Vlatka Kolarović, a njihovi sugovornici bili su interdisciplinarna vizualna umjetnica Zsuzsanna Szeged-Varga, pokretač hrvatske graffiti scene Slaven LUNAR Kosanović te arhitekti Svebor Andrijević, Dinka Pavelić i Jana Horvat.
A.P.G. / Foto: Samir Cerić Kovačević
