U Rijeci, 4. travnja (Hrvatski kulturni dom na Sušaku) i u Puli, 5. travnja (Istarsko narodno kazalište) gostuje predstava ‘Dok nas smrt ne razdvoji’, dramski prvijenac Mire Furlan i prvi redateljski uradak Mikija Manojlovića.
Nastala u produkciji beogradske Radionice Integracije, ovo je intrigantna je i duboko emotivna obiteljska drama s autobiografskim elementima. Radnja se događa 1970-ih u Zagrebu, a govori o ljubavi koju je teško sačuvati, o odrastanju, o životu i smrti. U središtu predstave su međuljudski odnosi u jednoj obitelji kroz koje se prelama i slika vremena tijekom koje se obiteljska pitanja prepliću s društveno-političkom materijom. Mira Furlan kroz predstavu otvara i teme tragičnih posljedica naših povijesnih zabluda, političke isključivosti i zasljepljujuće moći ideologija.
Osovinu radnje grade dvije bolesne žene, Ljubić i njezina kći Blanka, obje zbog bolesti prikovane za krevet; tumače ih izvanserijske srpske glumice Jasna Đuričić i Anita Mančić. O njima brine Blankin prečesto odsutni suprug Martin, sveučilišni profesor (Miki Manojlović), kao i njihova kći Mina (Jovana Gavrilović), studentica glume. Obiteljska nit drame aktivira teme suočavanja s bolešću i propadanjem tijela, krivice i preljube, paljenja nade kroz sjećanja.
‘Dok nas smrt ne razdvoji’ je snažna drama suočavanja s mnoštvom pocijepanih iluzija, komad o neminovnosti prihvaćanja tjeskoba življenja, s punom sviješću o bezgraničnosti patnji koje život zna servirati, ‘pitak komad gorkog okusa’, kako ga je sam redatelj opisao.
Legendarni Miki Manojlović, kojem je to prva režija u karijeri, o stvaranju predstave zapisao je sljedeće: ‘Dramu resi sadržaj i oblik na visini najboljih dramskih pisaca dvadesetog stoljeća i početka novog tisućljeća. Četiri lika Mire Furlan su stvoreni spisateljskom nadarenošću oslobođenom od sveg poznatog u dramskoj literaturi. Oni su jedini mogući sudionici u drami Mire Furlan. U njoj ne može imati svoje mjesto još netko osim njih. U suvremenoj, velikoj drami je uvijek tako, ni lik više, niti manje. Tijekom sjajnih proba zajednički smo istražili kozmičku misteriju o najvećoj tajni uzroka svijeta – ljubavi i nestajanju. Budite strpljivi, pažljivi i kada predstava u kojoj ćete siguran sam, aktivno sudjelovati, i postati njezin dio, počinje boljeti, postajat ćete uvjereni da je kazalište čarobno, za razliku od života.’
Od 2013. kada je prvi put izvedena u Beogradu, pa sve do danas, ova je predstava nagrađena brojnim nagradama, odigrana širom regije i postala kultna beogradska predstava za koju se traži karta više. Na Međunarodnom festivalu malih scena u Rijeci, 2014. godine, ova je predstava dobila najviše glasova publike, dok su za svoje uloge nagrađene Anita Mančić, nagradom za najbolju glumicu i Jovana Gavrilović, nagradom za najbolju mladu glumicu festivala. Valjalo bi spomenuti i da je među rijetkim predstavama u kojoj na jednom mjestu imate prilike gledati čak tri dobitnika Dobričina prstena, nagrade koja se u Srbiji dodjeljuje vrhunskim glumcima za životno djelo.
M. M. / Foto: Promo
