Roberto Zucco u ZKM-u

U Zagrebačkom kazalištu mladih (ZKM) 12. siječnja bit će izvedena hrvatska premijera predstave ‘Roberto Zucco’ Bernard-Marie Koltèsa u režiji Ivice Buljana.
Roberto Zucco- ZKMBuljanu je ovo deseta inscenacija nekog Koltèsova teksta i u svjetskim je razmjerima jedan od najboljih poznavatelja njegovog djela.

Bernard-Marie Koltès (1948.-1989.) napisao je ‘Roberta Zucca’ na kraju kratkog životnog puta. Prema formuli ‘Gospođa Bovary, to sam ja’ mogli bismo autora povezati s njegovim amblematskim junakom u mimetičkom poistovjećivanju dvaju ‘anđeoskih lica’. Ubrzana je i nepovratna njihova putanja prema smrti, s tijelom što ga obojica nose kao prijetnju drugima. Ili zato što je to tijelo natprirodno snažno kod Zucca ili je zbog side oslabjelo i zarazno kod Koltèsa.

Roberto Zucco je posljednji autorov lik, kvintesencijska inačica ranijih muških heroja, na čijem početku stoji Raskoljnikov, u sredini onaj ranjeni emotivac ‘anđeo posred cijelog tog cirkusa’ iz ‘Noći tik na rubu šuma’. Tekst je uokviren citatom C. G. Junga o bogu Mitri kao epigrafom kojeg na koncu drame kao svoje zadnje riječi izgovara Roberto Zucco. U tom bi ga svjetlu mogli čitati kao arhetipskog ‘junaka našega doba’. Tekst započinje sa Zuccovim bijegom iz zatvora, a završava spektakularnim samoubojstvom nakon ponovnog uhićenja. Zucco odlazi u smrt bacivši se za zatvorskoga krova. Između dva zatvora, za bijega, ubio je majku, silovao adolescenticu, ubio policijskog inspektora, uzeo za taoca dječaka kojeg je na kraju ubio. Drama se razvija kroz petnaest kronološki povezanih slika. Svaka od njih opisuje akciju ili mjesto na kojem se odvija. Slike poput Dalile ili Ofelije referiraju veze dramskih osoba s mitskim figurama. Tekst ima tridesetak osoba koje su određene generičkim imenima (Mala, Sestra, Brat, Otac…). Roberto Zucco jedini ima pravo ime, strahuje da će ga zaboraviti, ne želi biti primijećen, htio bi postati proziran, ne pretendira na ulogu heroja. Roberto Zucco je lik prepun kontradikcija. Misli su mu u opreci s djelima, cijela njegova osoba postoji i kao dvojnik. Osamljenik koji se nije asimilirao s društvenim moralom, odbija se identificirati kao član bilo kakve zajednice.

Autor ne pokušava objasniti postupke svoga junaka. U svom posljednjem radijskom intervjuu rekao je da mu život ubojice Succa služi kao predložak zato što je ‘…ubijao bez razloga. Samo neznatan detalj bio je okidač…’. Koltès ne daje obavijesti o Zuccovoj prošlosti. Teško je, gotovo nemoguće identificirati epizode iz njegovog života koje bi strukturirale psihološki temelj dramske osobe. Interpretacija zločinačkih motivacija ostaje na čitatelju ili gledatelju. U slijedu umorstava majke, inspektora i dječaka, može se iščitati simbolički proces koji Zucca vodi do samoubojstva: najprije prekida veze s vlastitim porijeklom (s majkom), s društvom i predstavnikom njegova poretka (inspektor), potom sa slikom samoga sebe u liku adolescenta. Ne opire se samo Roberto Zucco psihološkim tumačenjima, svi likovi kompleksni su i osmišljeni predstavnici nasilnog kapitalističkog društva u dubokoj krizi. Već od prve slike, Koltès nudi osobitu vrstu čitanja. Dvojica čuvara u zatvoru iz kojeg će Zucco netom pobjeći razgovaraju o tome kako se rađa ideja o ubojstvu i kako se realizira u djelatni čin. Prvi čuvar ima osjećaj da nešto čuje, dok drugi ne čuje ništa jer prema interpretaciji svoga kolege, nije ni pomislio da se nešto može čuti. Iluzije se teško razlikuju od realnoga. Objektivnost je izložena teškoj kušnji. Drugi čuvar pokušava shvatiti tu razliku između ideje i stvarnosti, kako se paklena misao pretvara u akciju. Koltèsa zanima problematičnost identiteta. Proizlazi li identitet neke osobe iz njezinih misli, ideje koju osoba ima o samoj sebi i koju onda ostvaruje, ili identitet proizlazi isključivo iz djelovanja?

Glume: Kerkay Rita, Lazók Mátyás, Lendváczky Zoltán, Orosz Ákos, Páll Zsolt, Tankó Erika i Senka Bulić.
Dramaturg: Robert Waltl
Kostimografkinja: Ana Savić Gecan
Oblikovanje prostora i zvuka: Umjetnička skupina son:DA
Fotografija: Toni Soprano
Koprodukcija: Novo kazalište, Zagreb i Mini teater, Ljubljana i Maladype Színház, Budimpešta u okviru projekta ‘Eksperimentalna kazališna akademija’ pod pokroviteljstvom Europske komisije.

ZKM

Tagged: , , , , , , , , , , , , , , , ,