‘Saditi je bitno’ umjetnička je instalacija Lucije Žuti koja će od 19. do 24. svibnja biti postavljena na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu u okviru programa proslave 100. godišnjice rođenja Josepha Beuysa, jednog od najutjecajnijih i najkontroverznijih umjetnika 20. stoljeća.
Ova instalacija nastaje u produkciji udruge Domino, a u sklopu projekta ‘Vizualna konstrukcija političkog: 100 Beuysa’ koji su zajednički osmislili Goethe-institut Kroatien i Subversive Festival. Predstavljanje instalacije za zainteresiranu javnost i medije održat će se u srijedu, 19. svibnja (12 sati) uz prisustvo autorice i organizatora projekta.
Instalacija se referira na Beuysov happening koji je započeo 1982. na Documenti 7 pod nazivom ‘7000 hrastova – gradsko pošumljavanje umjesto gradske uprave’. Lucija Žuti postavlja sedam hrastovih trupaca oko HDLU-a, a na svakom se nalaze dva natpisa. Jedan natpis je “Saditi je bitno’, a drugi natpis se sastoji od izmijenjene verzije logotipa Hrvatskih šuma kraj kojeg piše ‘Dolje s Medvednicom! Želimo nesmetan pogled na Alpe!“ Umjetnica parafrazira slogan studentske pobune protiv svojedobne vrlo skupe obnove zgrade opere u Zürichu, a koji je glasio: ‘Dolje s Alpama! Nesmetan pogled na Sredozemlje!’. Preuzimajući ovaj ciničan slogan i ubacujući u njega dijelove Hrvatske na kojima se trenutno odvija velika sječa šuma, Lucija Žuti osvještava da masovna sječa (Hrvatskih) šuma Medvednice, Bilogore, Velebita mijenja njihov identitet te se pita hoćemo li rušenjem izgubiti svoje prirodne vrijednosti i imati ogoljen i nesmetan pogled na Alpe, Karpate ili Sredozemlje.
Organizatori će projekt zaključiti u ponedjeljak 24. svibnja (18 sati) u Dokukinu KIC okruglim stolom na temu gospodarenja šumama i mogućnostima direktnog građanskog aktiviranja.
Hrvatska ima relativno malu količinu šuma u privatnom posjedu, zbog čega se Hrvatske šume ističu kao jedan od glavnih aktera u njihovu očuvanju. Međutim, ovu državnu tvrtku mnogi prozivaju za neodgovorno gospodarenje, uz implikacije da bi neki njihovi potezi mogli rezultirati devaluacijom ovog prirodnog resursa te posljedično, deforestacijom. Činjenica ostaje da lanac sustavnih odluka može ugroziti opstojanje šuma, a time i bioraznolikost vrijednih staništa i stabilnost ekosustava.
D. D.
