Manipulacija slikama nije fenomen doba društvenih mreža – još u 17. stoljeću nizozemski umjetnici mijenjali su stvarnost kako bi je učinili ljepšom.
Tako je Lambert Doomer (1624.-1700.) približio panoramu Kölna sebi kada ju je prikazao s druge strane Rajne. To je kompoziciju učinilo skladnijom i kompaktnijom. Dömmerov prikaz Kölna iz 1663. godine može se vidjeti u muzeju Wallraf-Riharz u sklopu izložbe nizozemskih majstora.
‘Već tada su postojala mjesta koja su se stalno slikala, kao što je to danas slučaj na društvenim mrežama, gdje pozicije za fotografiranje moraju biti kao za Instagram, kaže povjesničarka umjetnosti Annemarie Stefes. Na primjer, to je vrijedilo za monumentalnu kölnsku Baziliku svetih apostola. ‘Uvijek su je slikali iz određene perspektive, baš kao što se danas snimaju selfiji ispred atrakcija.’
Nizozemske umjetnike privlačilo je staro, impozantno i katoličko u Kölnu, jer im je bilo nepoznato – u tadašnjoj Nizozemskoj Republici katolička vjera bila je službeno zabranjena, iako se donekle tolerirala u ilegali.
‘Bilo je puno Nizozemaca koji su jako voljeli Köln’, kaže Steffes. Još popularniji, međutim, bio je njemački grad Cleve s dvorcem Schwanenburg. Većina nizozemskih umjetnika koji su boravili u Kölnu birala je motive iz gradskog središta, poput tada još nedovršene katedrale. Domer je, s druge strane, također slikao grad s vode. Zato se Köln čini sličnim često prikazivanim nizozemskim gradovima poput Dordrechta, Nijmegena i Amsterdama, koji su također često prikazivani s vode.
dpa /Foto: Rolf Vennenbernd
