‘Hrvatski snimatelji su ovdje, na akademiji, tretirani kao umjetnici i kao autori filma, tako da su oni bili uvijek priznati kao važni kreativni suradnici redatelju. Možda je to proizvelo moju generaciju’, rekao je Vanja Černjul povodom nagrade Društva američkih snimatelja (American Society of Cinematographers) koju je primio kao najbolji direktor fotografije u kategoriji televizijske serije.
Černjul je nagrađen za rad na epizodi ‘The Fourth Step’ u Netflixovu serijalu ‘Marco Polo’. Prethodno je radio i na popularnim američkim televizijskim serijama kao što su ‘Ružna Betty’, ‘Televizijska posla’, ‘Sestra Jackie’, ‘Bored to Death’ i ‘Orange is the New Black’, filmovima ‘Pizzerija Kamikaze’, ‘City Island’ i ‘The English Teacher’, te na hrvatskim filmovima ‘Majka asfalta’, ‘Ćaća’ i ‘Majstori’. Inače, uz Černjula na seriji ‘Marco Polo’ radio je još jedan Hrvat, scenograf Nenad Pečur.
Černjul je na konferenciji za medije održanoj u Festivalskom centru ZagrebDoxa (u zagrebačkom Centru Kaptol) ocijenio kako je Hrvatska uvijek imala jaku tradiciju dobrih snimatelja. ‘Kao što znate, osnivač odsjeka za fotografiju na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti, Nikola Tanhofer, bio je uvaženi snimatelj, ali i veliki redatelj, tu je zatim Goran Trbuljak, moj profesor, koji je bio jedan od najvažnijih konceptualista’, objasnio je Černjul.
Ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra, Hrvoje Hribar, podsjetio je da u SAD-u uspješno radi i snimatelj Igor Martinović, koji je za Netflix snimao seriju ‘Kuća od karata’, ocijenivši da su hrvatski snimatelji kao mađarski 1970-ih ili poljski 1990-ih koji su ‘zaposjeli’ američku kinematografiju. ‘Da, to je Martinoviću upravo rekla Jodie Foster kada su snimali Kuću od karata, a nakon što sam ja s njom snimao Orange is the new Black‘, otkrio je Černjul.
Hribar i Černjul su se dotaknuli i fenomena Netflixa te sve većeg prelaska filmskih redatelja na televizijski format. ‘U zadnjih deset godina televizori su tehnološki napredovali; oni sada mogu podnijeti široke planove, koji traže zanimljiviji način pričanja priče, pa su se i filmski redatelji angažirali u televizijskim projektima jer treba napraviti nešto novo. U toj klimi povratka redatelja na televiziju zanimljiva postaje i kamera, tako da je to samo jedan razlog zbog kojeg je moguće raditi ovako zanimljive projekte’, kazao je Černjul.
Hribar je upozorio na to da je Netflix globalni operater koji ima drugačiji model financiranja i eksploatiranja svojih proizvoda, koji otvara novi niz pitanja o budućnosti tradicionalnih modela financiranja kinematografije, bilo u Europi ili Hollywoodu. ‘Ta dva modela su se gotovo pomirila, našla sklad, a onda se pojavio treći predator, servis Silicijske doline, online provideri koji uspostavljaju novi model koji nas vodi u veliko nepoznato’, rekao je Hribar, dok je Černjul ocijenio kako je ta promjena nezaustavljiva.
HAVC / Foto: Julien Duval
