Sudjelovanjem na regati ‘Slapovima Mrežnice’ više od 100 kajakaša, raftera i kanuista obilježilo je početak kampanje ‘Glas ZA Mrežnicu’, kojima se pridružilo i više stotina posjetitelja glavnog događaja na Gradskom kupalištu Duga Resa. Kampanjom nevladine udruge žele upozoriti javnost i donositelje odluka na moguću devastaciju rijeke Mrežnice i njezinih slapova zbog izgradnje malih hidroelektrana.
Najnovijim Prostornim planom Karlovačke županije omogućila se prenamjena starih mlinova u postrojenja za proizvodnju električne energije. Izgradnja malih hidroelektrana dobila je veliki zamah, dok se na samu obnovu mlinice obično zaboravi. Štoviše, radi se paralelna infrastruktura, koja ima značajan utjecaj na krajolik i na količinu vode na sedrenom slapu.
‘Velik broj veslača na regati i ostalih posjetitelja događaja na dugoreškom kupalištu poslalo je jasnu poruku, da želimo očuvanu rijeku Mrežnicu i da njezini slapovi i dalje ostanu na ponos ovdašnjih ljudi. Mrežnica je idealno mjesto za zdravo provođenje slobodnog vremena i za rekreaciju, a njezine spektakularne slapove prepoznaju i turisti, koji u sve većem broju dolaze u naše krajeve’, rekao je Bruno Banjavčić iz građanske inicijative Volimo Mrežnicu.
Rijeka Mrežnica u svijetu i u Hrvatskoj poznata je po svojim sedrenim slapovima zbog kojih je proglašena Natura 2000 područjem. Slapova po najnovijim istraživanjima ima više od 100, a najveći je slap Šušnjar, koji doseže visinu i do 15 metara. Izdašnost vode i slapova razlog je nekoć brojnoj gradnji mlinova uzduž gotovo čitavog toka Mrežnice.
‘Male hidroelektrane ne doprinose značajno energetskoj neovisnosti Hrvatske, dok imaju izuzetno negativan utjecaj na prirodu i lokalnu sredinu te na ljude, koji ovise o prirodnim ljepotama i dobrobitima koje pružaju te rijeke. WWF poziva na strateški, transparentan i participatoran pristup planiranju razvoja hidroenergetskog sustava, kako bi se i lokalni dionici mogli izjasniti žele li takve projekte ili žele sačuvane prirodne karakteristike rijeka, koje nude i osnovu za razvoj turizma i s njim povezanih djelatnosti’, poručila je Irma Popović Dujmović iz WWF Adrije.
Mlinovi su nekad koristili samo mali dio vode za svoj rad i imali značajnu ulogu kod održavanja vodotoka i očuvanja sedre. Sedra je geološki i biološki fenomen za čiji nastanak treba mnogo vremena i kontinuirani protok vode. Izgradnja hidroelektrana sigurno će poremetiti taj prirodni režim i s tim ugroziti opstanak sedrenih zajednica, a time i samih slapova.
‘Planirane hidroelektrane na karlovačkim rijekama temelje se na nepotpunim i zastarjelim podacima, sagledavajući samo tehnički hidropotencijal rijeka bez uzimanja u obzir ograničavajućih faktora kao što su zaštićena područja ili hidrogeologija. Nisu analizirani kumulativni učinci, a lokalno stanovništvo nije ni na koji način odobrilo predložene lokacije. Njihova realizacija predstavlja realnu opasnost da riječni ekosustavi budu nepovratno uništeni i degradirani. Da bi se uvjerili u ove činjenice, nažalost, dovoljno je vidjeti rijeku Dobru nakon izgradnje HE Lešće’, istaknuo je Denis Frančišković iz udruge Eko Pan.
Uz regatu ‘Slapovima Mrežnice’, udruge su organizirale bogat program. Dolazak veslača u Dugu Resu dočekali su koncertom Boba Milana, kojemu je slijedio zajednički skok za Mrežnicu u kojem je sudjelovalo više od 100 ljudi. HGSS i Ronilački klub Vodomar organizirali su edukacijske aktivnosti spašavanja na divljim vodama i ronjenja na bocu, lokalni OPG-ovi predstavili su svoje proizvode. Dok su u dječjem kutku najmlađi slušali priče, posjetitelji su mogli pogledati i izložbu fotografa Marija Halara te slikara Leonarda Lesića. Sve posjetitelje pozdravio je i gradonačelnik Tomislav Boljar. Događaj završava večernjim koncertom lokalnih grupa Đumbus i Tight Grips u MM clubu.
B. S.
