Vinarije i vinari Hercegovine

Ovoga ljeta ponovno sam otišao u susjednu Hercegovinu, boravio u zaleđu Mosora na rubu Poljičke repubike, da bih vidio neke stare prijatelje, a prvi puta sam posjetio vinariju Zadro u Domanovićima kod Čapljine.Ponovno je moje prvo odredište bio Čitluk i najveća vinarija u BiH – Čitluk d.d, barem dok Vinko Zovko u Žepču ne završi sadnju za koju godinu. Brojke su impresivne: oko 300 hektara vlastitih zasada iz kojih u dobivaju oko 1,1 milijun litara vina. Kada se pridoda još 100 hektara strateškog partnera Hercegovina vina iz
Mostara onda tek vidimo prave razmjere veličine te vinarije. Smještena je u samom centru grada u kamenom zdanju, koje za ljetnih vrućina dobro drži temperaturu. Pozdravljam se sa Tihomirom Prusinom, glavnim enologom vinarije i krećemo u priču o Čitluku d.d.

‘Prošlu 2017. ćemo pamtiti po smanjenom urodu,najviše zbog pozebe u proljeće, za oko 30% a na nekim manjim površinama je bilo umanjeno za 70-90%.Ali kvaliteta onoga što je ubrano je vrhunska’, kaže Prusina. U milijun litara najviše je kvalitetnog vina, ali se nastoji selekcioniranjem grožđa već u vinogradu, ne samo žilavke i blatine nego i cabernet sauvignona, trnjka i vranca, vino dignuti na višu razinu. Tako u njihovoj znamenitoj Selekciji od šest vina (Vranac, Kameno, Blatina, Žilavka Mostar, Trnjak i Cabernet sauvignon) nijedno u prodaji nije mlađe od dvije, a crna čak i tri godine. Kameno vino – žilavka vjerojatno je najbolje vino na svijetu, kaže mi uz osmijeh enolog. Naravno, ako je najbolje u Hercegovini od svih žilavki onda je najbolje i u svijetu, konstatiram.

Tihomir Prusina, enolog vinarije Čitluk d.d.

Tihomir Prusina je bio zagrebački đak i njegovi generacijske kolege zajedno s njim danas čine vrh enološke struke u Hrvatskoj i BiH. Zbog toga je Prusina cijenjeno prezime na ocjenjivanjima vina od Dubrovnik winea, preko Gasta, Mostara i drugih relevantnih smotri.

Dobro osmišljen marketinški potez bilo je uvođenje još prošle godine nove vinske robne marke – Teuta. Uzimajući ime znamenite ilirske kraljice, jake žene koja je pokazala muškarcima kako se vlada, htjelo se vinu pridodati jake atribute kvalitete i postojanosti, a ipak sa šarmom žene. Jesu li uspjeli? Probajte neko vino iz već nabrojanog asortimana kuće, a ja se posebno zadržavam na Plavcu.

Linija Teuta inspirirana ilirskom kraljicom

Plavac mali u kamenim vinogradima, na oko 5,5 hektara, razlikuje se od onih klasičnih peljeških ili iz ostatka
Dalmacije (Šibenik, Brač, Hvar…), ali jako dobro predstavlja terroir na kojem je nastao. Teuta vina nisu u širokoj prodaji, namijenjena su prvenstveno dobrim hotelima, restoranima i vinotekama. U ovom trenutku su na tržištu Žilavka 2016 i više crnih: Blatina i Vranac iz 2015., a posebno su ponosni na Trnjak 2013. Svakako moram spomenuti i Grand cru blatina 2012 i Plavac mali selekcija 2011 iz specijalne edicije Teute. Ovih dana, kaže mi Tihomir, u punjenje ide Teuta tribus 2016 s tri različite sorte (blatina, trnjak i vranac u odnosu 33% svaki), a kupažiraju se već gotova vina.

Čitluk d.d među prvima je prepoznao važnost stare sorte iz ovih krajeva i dijelova zaleđa Dalmacije – trnjka. Godine 2003. zasađeno ga je 10 hektara, jer ga je bilo vrlo malo i prijetilo je da potpuno nestane. Trnjak je i dobar oprašivač blatine, koja ima ženski cvijet, tako da se uvijek nastoji blatinu saditi uz žilavku ili trnjak. Sav ovaj rad i kvaliteta prepoznati su na vinskim smotrama, a vina su višekratno nagrađivana najvišim odličjima od Mostara i Dubrovnika do lanjske prve bronce na Decanteru za Žilavku. Pozdravljam se sa uvijek nasmiješenim Tihomirom i hitam prema Međugorju, uz iskrenu želju da im se Decanter ponovi što prije.

Grgo Vasilj u predvorju svog hotela

‘Tu priču naših vina živimo gotovo 170 godina, od 1888. kada je pradjed Stanko počeo uzgajati vinovu lozu u većim razmjerima, jer se loza i proizvodnja vina u svakoj hercegovačkoj kući njeguje od pamtivjeka’, kaže mi Grgo Vasilj, vlasnik vinarije Carska vina Vasilj. Ime ‘carska’ smislio je sam Grgo, jer vina iz ovih krajeva su pili rimski carevi, a na dvoru Franje Josipa bila su na istaknutom mjestu.

Razgovaramo u predvorju njegova vinskog hotela u Međugorju, poznatom marijanskom svetištu. Vasilj je enterijer hotela uredio stilom ‘u slavu vina’. Lijepo i potrebno, jer mnogi među hodočasnicima vole i cijene vino u umjerenim količinama. Kad smo kod količine, vinarija proizvodi oko 70.000 butelja na 20 hektara zasada. ‘Imamo dobro grožđe, a nešto se i proda’, kaže vinar. Kameno vino i u ovom podrumu zauzima posebno mjesto, od žilavke sa 2 hektara vinograda u Vionicama. Vasilj je vrlo odmjeren čovjek, govori polako, rekao bih bez suvišnih i grubih riječi.Žao mu je što mladi odlaze iz ovih krajeva kao i iz Hrvatske i smatra da bi ljudi trebali više koristiti mogućnosti, pogotovo poljoprivredne, ondje gdje žive.

‘Nekada, prije stotinu godina, ovdje nisi mogao vidjeti neobrađenu parcelu, a radilo se motikom. Danas mehanizacije posvuda, a nema ljudi. Vjerujem da ni vani nije sve savršeno i zato bi trebalo ostati ovdje podizati vlastitu zemlju. I političari bi tu mogli puno više pozitivnoga učiniti’, veli Vasilj.

Podsjećam ga da se vinogradi sad već podižu i u srednjoj Bosni (Žepče). Drago mu je zbog toga i blago upozorava kolegu vinogradara da dobro ispita što najbolje odgovara toj zemlji prije nego zasadi
buduće, najavljene velike zasade. Jer nisu sve vrste loza za svakakav tip zemlje.U Carskoj vinariji su zadovoljni prodajom, ali je u budućnosti žele više u inozemstvu, uključujući Hrvatsku. Za taj segment je zadužen sin Andrija, ekonomist s turističkog područja, koji je pobolijevao u posljednje vrijeme, a od jeseni kreće punom parom. U vinskom asortimanu pune: Carsku žilavku Fine Edition (suho vino), Carsku blatinu Fine Edition (suho), žilavku Domina premium (odležanu u hrastovim bačvama), Blatinu Impero premium (18 mjeseci odležano vino u barrique bačvama), Nika (vino roze boje, dobiveno iz blatine po tehnologiji bijelih vina) i Žilavka Selekcija Limited (grožđe s mikro lokaliteta Međugorje i Vionica).

Osim vina, proizvode rakije i likere pod imenom Cesarica (loza, travarica, jabukovača, medovača, višnjevača i orahovača). Uvjeren sam da su Grgo Vasilj i njegova brojna obitelj (šestero djece i osamnaestero unučadi) na najboljem putu da obiteljsku vinsku tradiciju dovedu do kvalitativnog vrha.

Vinarija Zadro: Ivan Pažin i Zdravka Palameta

Hercegovačku vinsku rutu u prvom prilogu završavam s vinarijom Zadro u Domanovićima. Ondje su me kroz kušaonicu, stari i novi dio podruma proveli Zdravka Palameta, inženjerka agronomije zadužena za tehnologiju proizvodnje i generalni direktor vinarije Ivan Pažin. Vlasnik Ivan Zadro bio je odsutan. Nekadašnji
podrum HEPOK-a, koji je okupljao vinare sa cijeloga ovog područja, mogao je u svoje betonske cisterne primiti više od 100 vagona vina. Koje su to količine, samo u Domanovićima, najbolje ilustrira podatak s početka 1980-ih kada su vina iz Hercegovine u ukupnom jugoslavenskom izvozu sudjelovala sa
70%. Dakle, tradicija izvoza blatine i žilavke u europske zemlje traje desetljećima. U takav podrum 1996. vlasnički ulazi Ivan Zadro, a 11 godina kasnije pridružuje mu se strateški partner tvrtka MCI iz Širokog Brijega u vlasništvu Miljenka Crnjca. Starim zasadima blatine i žilavke pridruženi su novi od 1999. nadalje oko
Domanovića na lokalitetima Imanje, Matičnjak, Milinovača i Mitrovača. U općini Stolac na lokalitetu Trijebanj, to su položaji Humčine i Bogoševac. Blatina je sađena s alicant-bouschetom kao oprašivačem, žilavka s pratećim sortama krkošijom i benom te trnjkom od autohtonih sorti ovoga kraja. Zasađeni su i smederevka, chardonnay, vranac, cabernet sauvignon i merlot. Sveukupno vinarija danas ima oko 45 hektara, a uzima i grožđe kooperanata tako da je, ovisno o rodnosti, godišnja proizvodnja od 350.000 do 500 000 litara kvalitetnog vina.

Brojna priznanja vinariji Zadro

Sjedimo u lijepo uređenoj kušaonici a gospođa Palameta priča o mnogim zanimljivostima oko vinarije i vina koja proizvode. Već 1998. kupljena je najmodernija oprema za preradu od talijanskih i francuskih proizvođača. Prvi su u Hercegovini krenuli u proizvodnju pjenušca, danas već znanog Domana. Proizvode vrhunsku Blatinu i Žilavku s oznakom Selekcija, Blatinu linije CZ (Crnjac Zadro),  a vrhunska su im vina još Vranac, Chardonnay, Cabernet sauvignon (od njega se radi i rose), Merlot i Pinot crni. Kvalitetna vina se prodaju pod imenima Doman i Dubravka. Svijet je već 2014. prepoznao na Decanteru kvalitetu Žilavke Zadro te im dodijelio srebrnu medalju. Sljedećih godina uz brojna domaća priznanja (Mostar, Gast, Dubrovnik) lani je vinarija dobila platinu sa čak 95 bodova za Žilavku 2016 i Blatinu 2015 u kategoriji Best Central European & Eastern European white & red wines. Kako mi naglašavangospođa Zdravka, tako su se našli u društvu 135 najboljih vina svijeta u konkurenciji 17.200 vina. Sve čestitke!

Ivan Pažin mi je govorio o prošlosti vinarije i budućim planovima koje svaka ozbiljnija vinarija ima dok smo prolazili starim podrumom punim velikih betonskih spremišta.Takav prostor moglo bi se ispuniti rostfrajem i u trenutku dobiti nove velike kapacitete ako se vinarija odluči širiti. Ne sumnjam da oni to mogu. I za kraj citirat ću riječi osnivača Ivana Zadre: ‘Vinariju sam zamišljao skromniju, ali sam uvijek imao cilj stvoriti malu butigu vina’. I uspio je!

U slijedećem tekstu: Josip Nuić, vinarija Nuić i Mirko Škegro, vinarija Trs.

Tekst o foto: Vjekoslav Madunić



Tagged: , , , , , , , , , , , ,