U Zagorju je otvoren Wine Hotel Vitus s 11 soba, modernom kušaonicom, vinskim podrumom i prostorom za sastanke.
Cijeli je projekt utemeljen na autohtonim vinskim sortama ove regije kojima je donedavno prijetilo izumiranje. Iza ovog važnog poduzetničkog pothvata, ali i strateški značajne turističke investicije, stoji vinarija Vitus, odnosno tvrtka Trgocentar u čijem je vlasništvu.
Vinski turizam u svijetu samo je između 2023. i 2024. godine porastao s 46 na 52 milijarde dolara, a do 2030. očekuje se daljnji rast od 13 %. Polovicu tog prihoda ostvaruje Europa, što ne čudi jer se upravo ovdje nalaze tri najveće svjetske vinske sile. Iako je Hrvatska smještena u turistički atraktivnom dijelu Europe, vinski turizam kod nas još uvijek nije sustavno razvijen. Srećom, pojedine destinacije odlučile su preuzeti inicijativu i graditi ponudu prilagođenu suvremenim gostima, oslanjajući se na principe regenerativnog turizma.
Jedna od njih je Hrvatsko zagorje, odnosno Krapinsko-zagorska županija, koja je prepoznala napore vinara i kontinuirana ulaganja u kvalitetu vina te upravo na tome odlučila graditi svoj turistički identitet. No, za prepoznatljivost na vinskoj karti svijeta presudna je autentičnost. Champagne svoj identitet gradi na pjenušcima, Toskana na supertoskancima, Piemont na barolu i barbarescu, Veneto na proseccu, a Rioja na tempranillu. Gradnja imidža vinske destinacije na internacionalnim sortama, poput sauvignona ili rizlinga, što je donedavno bio slučaj u Zagorju, ovu je regiju, unatoč kvaliteti, stavljala u drugi plan hrvatske vinske scene.
Upravo je zato revitalizacija autohtonih zagorskih sorti jedan od najvažnijih koraka u stvaranju identiteta Hrvatskog zagorja kao premium vinske destinacije. Vinarija Vitus prepoznala je taj potencijal te se, u suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu i uz potporu Županije, upustila u zahtjevan i dugotrajan proces njihove obnove. Prvi rezultati već su vidljivi – od zaborava je spašeno čak 20 sorti, od kojih su neke pronađene na samo jednom preostalom trsu. Dio njih već je uspješno vinificiran i spreman za predstavljanje ljubiteljima vina.
Najznačajnija među njima je starohrvatska belina, koju u šali nazivaju zagorskim Casanovom jer je roditelj više od 80 značajnih svjetskih sorti. Jedna od njezinih ‘potomaka’ je i chardonnay, danas najraširenija bijela sorta na svijetu, što su utvrdili francuski znanstvenici istražujući njegovo podrijetlo. Osim starohrvatske, spašene su i svetokriška, začretska, desinička, hižakovečka, mala, pikasta, smudna i šemnička belina te sorte dišeča ranina, volovina crvena i modra kosovina.
U suradnji s Agronomskim fakultetom početkom ove godine izdvojena su dva bezvirusna klona starohrvatske beline, a svim vinarima koji u sljedeće tri godine odluče posaditi ovu sortu sadni je materijal dostupan uz stopostotno sufinanciranje Krapinsko-zagorske županije. Prve nasade već su podigle vinarije Kopjar i Bolfan, a očekuje se da će njihov primjer slijediti i drugi vinari.
‘Brojne autohtone sorte Hrvatskog zagorja bile su nepravedno zapostavljene, a danas od njih možemo dobiti vina koja odgovaraju upravo onome što tržište traži. Starohrvatska belina zbog izraženih kiselina daje izvrsne rezultate u proizvodnji pjenušaca, čiji udio u svjetskoj proizvodnji vina kontinuirano raste’, istaknuo je prof. dr. sc. Edi Maletić, voditelj projekta revitalizacije.
Na predstavljanju za medije i vinske profesionalce, održanom u zagrebačkom diWine Studiju, gosti su kušali četiri vina vinarije Vitus – pjenušac Albuelis, kupažu starohrvatske beline i dišeče ranine, starohrvatsku belinu u mirnoj varijanti, elegantni rosé od sorte volovina crvena te pitko, voćno crno vino od sorte modra kosovina.
‘Riječ je o mladim nasadima i još uvijek istražujemo puni potencijal ovih sorti. Posebno smo zadovoljni pjenušcem koji je na ovogodišnjem Decanteru osvojio srebrnu medalju i 90 bodova, što je prvo međunarodno priznanje za autohtone sorte Zagorja. Neke su sorte zasad samo identificirane i pohranjene u banku gena jer se procjenjuje da nemaju veći komercijalni potencijal. Pet sorata aktivno vinificiramo i vrlo smo zadovoljni rezultatima, a čini se da isto mišljenje dijele i naši kupci jer nemamo nikakvih problema s prodajom’, rekao je Mladen Kantoci, glavni enolog vinarije Vitus.
‘Wine Hotel Vitus smješten je u obnovljenoj kuriji iz 1880. godine u Mirkovcu, nedaleko od Svetog Križa Začretja. Ovaj zahtjevan projekt za nas nije samo financijska investicija. U njega je uloženo mnogo ljubavi, entuzijazma i želje da ostavimo vrijedno nasljeđe budućim generacijama’, istaknuo je Darko Bratković, direktor Trgocentra i vinarije Vitus.
‘Regija koja proizvodi vrhunske pjenušce, predikatna i sortna vina bez sumnje može biti ozbiljna vinska destinacija. Ono što nas izdvaja upravo su naše autohtone sorte. Ovim projektom napravili smo velik iskorak u turističkoj ponudi jer ovakvu vinariju, ovakav hotel i ovakvu priču Zagorje dosad nije imalo. Ova investicija značajno je podigla vrijednost turističke ponude Krapinsko-zagorske županije, posebno u segmentu vinskog turizma’, rekao je Željko Kolar, župan Krapinsko-zagorske županije.
Jednu od 11 moderno uređenih soba u Wine Hotelu Vitus moguće je rezervirati već krajem ljeta, kada se hotel službeno otvara za goste. Posjetitelji će pritom moći obići vinski podrum i kušati vina proizvedena od autohtonih zagorskih sorti, koja danas postaju novi zaštitni znak Hrvatskog zagorja.
Irena Lučić / Foto: Filip Bahun
