U zagrebačkoj galeriji Kranjčar otvorena je izložba Željka Kipkea pod nazivom ‘Dismantling Structures’, koju se može pogledati do 7. prosinca.
O ovoj izložbi i Kipkeovu radu, njezin kustos, povjesničar umjetnosti Vanja Babić, u predgovoru je zapisao:
Kipke svoje najnovije referiranje na institucije, odnosno njihovu arhitekturu, iskazuje multimedijalno realiziranom izložbom ‘Dismantled Structures’, sačinjenom od sedam slika na platnu, kratkog eksperimentalnog filma i jedne fotomontaže. Raspon djelatnosti uprizorenih institucija/zgrada nadasve je širok, obuhvaća područje politike (Hrvatski sabor i nekadašnji CK SKH – popularna kockica), pravosuđa (Državno odvjetništvo), medija (Novinarski dom i nekadašnji Vjesnik), gospodarstva (Agrokor) i kulture (Muzej suvremene umjetnosti). Zgrade pobrojanih institucija, zahvaljujući načinu kako ih Kipke slika, jedva su raspoznatljive. Smještene na neutralnu sivu pozadinu, one su demontirane, štoviše doslovno zgužvane. Zbog toga kao da tvore vlastite mandorle, ili preciznije antimandorle, s obzirom da je u srednjovjekovnom slikarstvu takav način prikazivanja označavao pozitivno izdvajanje, a Kipkeovo mišljenje u ovom je slučaju, dakako, posve suprotno.
Zanimljiva je i referencija na slikarstvo kubizma, ali uz ključnu razliku u odnosu na taj avangardni pokret s početka prošloga stoljeća. Kubisti su, naime, razlomljene strukture realizirali problematizirajući formu, dok Kipke to čini zbog svoga odnosa prema sadržaju. On, kako sam kaže, nastoji naglasiti taktilnost te stoga poseže za slikarstvom kao izrazito manualnom umjetnošću. Štoviše, čin gužvanja zgrada, izveden posredovanjem njihovih fotografija, eksplicitno će naglasiti i u filmu – ovdje kao osmu instituciju/zgradu dodaje i nacionalnu obavještajnu agenciju – ostvarujući, koliko god to možda kontradiktorno zvučalo, ugođaj dramatične monotonije.
Film sadržava i animaciju plana grada Zagreba s akcentuiranim lokacijama na kojima se zgužvane institucije/zgrade nalaze, a varijaciju toga prikazivat će i fotomontaža. Poigravanje kartama, planovima, ali i labirintima, već desetljećima je jedna od Kipkeu omiljenih umjetničkih strategija. Autor koji nas je vodio kroz ‘subterraneus’, bio u potrazi za ‘Bulevarom devet života’, evidentirao i kreativno iskoristio lokacije brojnih zagrebačkih nadzornih kamera ili pak mapirao Botanički vrt, iznova nam nudi neobično i drukčije viđenje odnosno demontažu prividno posve običnih struktura. Svi posjetitelji izložbe iznova su, dakle, prinuđeni osvijestiti fantastiku svakodnevice. I sve skrivene izazove i opasnosti što ih ona u sebi krije.
J. G. / Foto: Juraj Vuglač
