Zagrebačka promocija knjige Željka Krušelja ‘Igraonica za odrasle: Polet 1976.-1990.’ (Adamić, 2015.) održat će se u Hrvatskom novinarskom društvu u srijedu, 24. veljače (18.30 sati), uz sudjelovanje autora, brojnih Poletovaca i vizualno-glazbeno podsjećanje na 1980-te.
Knjiga sveučilišnog profesora, publicista i novinara Krušelja bavi se objašnjenjem političkih okolnosti kasne faze komunističke Hrvatske i Jugoslavije u kojima je u Zagrebu izlazio omladinski tjednik Polet.

Autor na temelju uvida u svih 426 brojeva lista, kao i opsežnu arhivsku dokumentaciju te razgovore s nizom sudionika tih zbivanja, dokazuje da je list nastao kao aktivistička potreba rukovodstva Saveza socijalističke omladine Hrvatske, masovne organizacija koja je promovirala interese vladajućeg Saveza komunista. Polet se po prvotnom konceptu nije bitno razlikovao od omladinskog tiska u drugim jugoslavenskim republikama, ali i zemljama istočnoga bloka.

Ovaj list koji je djelovao u razdoblju od 1976. do 1990. ne može se, ipak, smatrati nastavljačem dotadašnjih trendova. Bilo je to prvo omladinsko glasilo ‘mladih za mlade’, čiji je pristup temama u usporedbi s ostalim tiskovinama bio otvoreniji, provokativniji i neposredniji, ponajprije zbog korištenja ‘jezika ulice’. Polet je napravio iskorak u pokretanju niza svjetonazorskih pitanja, zalažući se za širenje prostora sloboda različitih društvenih skupina, pogotovo alternativnih. Na taj je način među mladima stekao kultni status, u Zagrebu ali i u cijeloj Hrvatskoj, s obzirom da je često izmicao političkoj kontroli, naglašavajući zapadne vrijednosti. S druge strane, list nije trajno zabranjivan ni ukinut, jer je u političkim temama bio puno suzdržaniji. Mahom je ostajao u zadanim ideološkim okvirima samoupravnog socijalizma. Naklada lista u prosjeku se kretala oko 25-30.000 primjeraka, s kratkim uzletom do 80.000 tisuća primjeraka.

Brojne su afere, ipak, dovodile do čestih promjena Poletovih uredništava, u čemu su aktivno sudjelovali i pojedini partijski dužnosnici. U desetljeće i pol izlaženja na nekoliko zagrebačkih adresa promijenilo se čak devet glavnih urednika, što je u pravilo rezultiralo i većim promjenama u redakcijama. Svaka je redakcija imala neke svoje specifičnosti i koncepcijske prioritete, tako da se list ne može jednostrano vrednovati. Neke su se redakcije vrlo kritički odnosile prema vlastima, druge su bile oportunistički usmjerene, dok se jedna od njih i aktivno uključila u borbu za vlast sukobljenih partijskih frakcija, i to na dogmatskoj strani. Polet se nakon toga pokušao odmaknuti od politike, ali su ga u tome sprečavala turbulentna jugoslavenska zbivanja.

Polet je u povijesti hrvatskih tiskovina ostao zapamćen po potpuno novom pristupu novinskom prijelomu i dizajnu, načinu korištenja fotografija i po inovativnom pristupu prodaji lista. Najprije je snažno promovirao strip, konkretno skupinu Novi kvadrat, nakon toga i glazbeni Novi val. Puno je učinio i za afirmaciju hrvatske književnosti, kazališta i filma. Važna je njegova uloga u postupnoj demokratizaciji medijskog prostora, a postao je i najveći ‘rezervoar’ zanatski osposobljenih kadrova u hrvatskim medijima. Ugašen je u kaotičnim okolnostima raspada komunističkog sustava, jer se kao proračunski projekt nije uspio transformirati na tržišne uvjete poslovanja.

Z. S.