Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 19. travnja četiri nove poštanske marke iz serije ‘Znameniti Hrvati’. Motivi izdanja su poznata imena iz hrvatske kulture: Branko Lustig, Miljenko Smoje, Dušan Vukotić i Juro Tkalčić.
Autorica poštanskih maraka je Ariana Noršić, dizajnerica iz Samobora, a ilustratorica Maja Cipek, akademska slikarica, također iz Samobora. Prvo izdanje iz ove serije pušteno je u optjecaj 2005. i od tada su na ovim markama predstavljena mnoga poznata i utjecajna imena iz hrvatske povijesti. Ovogodišnje izdanje otisnuto je u 30.000 primjeraka po motivu u arcima od 20 maraka. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).
Juro Tkalčić
U povijesti hrvatske glazbene interpretacije violončelo nema velikog broja istaknutih umjetnika, osobito ne onih s međunarodnom karijerom. U tom nevelikom nizu svojevrsni rodonačelnik je Juro Tkalčić (Zagreb, 13. veljače 1877. – Zagreb, 15. prosinca 1957.), koji je nakon osnovne poduke u Zagrebu, a poslije u Beču, otišao u Pariz gdje uz nastavak dopunskog obrazovanja počinje svirati u raznim orkestralnim i komornim sastavima, ali i solistički nastupati uz brata, pijanista Ivu Tkalčića (1875. – 1937.). Ugled mu postupno raste, pa kao član komornih i orkestralnih sastava sudjeluje na turnejama diljem Europe. Godine 1900. nastanjuje se u Parizu. Isprva svira u kavanskim orkestrima, ali ubrzo postaje jedan od najistaknutijih komornih glazbenika u Parizu i svira u istaknutim komornim sastavima s kojima nastupa u Parizu i u drugim francuskim gradovima
Prigodni tekst napisala je Erika Krpan, muzikologinja i članica HDS-a.
Branko Lustig
Dvadeset i prvog ožujka 1994. u paviljonu Dorothy Chandler u Los Angelesu svečano su proglašeni dobitnici 66. nagrade američke filmske akademije. Kada je objavljeno da je Oscara za najbolji film dobila ‘Schindlerova lista’ u režiji Stevena Spielberga, na binu su se popela tri dobitnika, tri producenta toga filma. Jedan od njih bio je čovjek koji je kao mladić preživio nacističke logore smrti. Njegovo je ime Branko Lustig.
Branko Lustig rođen je 1932. u Osijeku. Rat i genocid nad Židovima u NDH zatekli su ga kada je imao devet godina. Kao dijete prošao je logore smrti Auschwitz i Bergen Belsen. U holokaustu su mu stradali otac i veći dio obitelji.
U Hollywoodu će Lustig kao izvršni producent pripomoći u nastanku niza zapaženih i gledanih naslova A-produkcije. Osobito je važan njegov rad za dvojicu možda najistaknutijih redatelja srednje struje u toj generaciji: za Stevena Spielberga i Ridleyja Scotta. Za filmove ove dvojice redatelja Lustig će dobiti i dva producentska Oscara: 1994. za ‘Schindlerovu listu’ te u veljači 2001. za ‘Gladijatora’. Lustig je tako postao jedini čovjek iz Hrvatske koji je dvaput ponio najprestižniju svjetsku filmsku nagradu.
Miljenko Smoje
Malo je u hrvatskoj kulturi pisaca za koje se može reći da su stvorili vlastiti zavičaj. Jedan od onih za koje se to može kazati bez skanjivanja splitski je novinar, scenarist i prozaik Miljenko Smoje. Smoje u svom spisateljskom radu nije samo opisao srednju Dalmaciju; on ju je kreirao: konstruirao je njenu medijsku sliku, kreirao njenu mitologiju, ovjekovječio njen mentalitet, kodificirao njen jezik. Ako postoji repozitorij predodžbi, zvukova i lica Dalmacije koji je utisnut trajno i hrvatskoj i (ex)jugoslavenskoj publici, znatan dio tog repozitorija djelo je upravo Miljenka Smoje.
Dušan Vukotić
Ni u jednom području filmske kulture hrvatska kinematografija nije ostavila tako globalno vidljiv trag kao što je to učinila u animiranom filmu. To ponajprije može zahvaliti produkciji studija Zagreb film od polovice 1950-ih do 1970-ih godina, skupu autora i filmova koje se obično zove „zagrebačkom školom crtanog filma“. A najpoznatiji među njima nesumnjivo je Dušan Vukotić, redatelj koji je za svoj ‘Surogat’ 1961. osvojio Oscara. Vukotić je i jedini autor hrvatskih filmova koji se ovjenčao nagradom američke akademije.
Prigodne tekstove napisao je Jurica Pavičić, pisac, kolumnist i filmski kritičar.
Foto: Hrvatska pošta
