‘Poštovani kukci i druge jezive priče’ Maše Kolanović posjetitelji sajma u Puli proglasili su knjigom godine.
Za slavljeničko 25. izdanje pulskog sajma knjiga i festivala autora, može se zaključiti se da je uz službeni 11-dnevni program trajao više od dva mjeseca. Krenulo je čitalačkom akcijom ‘Dajte mi libar’ u listopadu i završilo dodjelom sajamskih nagrada. Posljednjeg dana 25. Sa(n)jam knjiga u Istri dodijeljene su Čitateljska nagrada Dr. Ivo Borovečki i nagrada publike pulskog sajma Libar za vajk.
Nagrada Libar za vajk dodjeljuje se peti put i glasi za jednu od najprestižnijih knjižarskih nagrada na nacionalnoj razini. Žiri koji tvori četvero hrvatskih knjižara, među kojima su Dražen Dabić, Vlatka Balinčić, Dragana Vujatović i Marina Habuzin, nominirao je 15 naslova. U izbor za nagradu konkurirali su knjižni naslovi hrvatskih nakladnika koji su objavljeni između 1. listopada 2018. i 1. listopada 2019. Publika pulskog Sajma birala je knjigu za koju vjeruje da se zbog svoje vrijednosti zaslužuje čuvati za vajk, zauvijek. Dosadašnji dobitnici ove nagrade bili su: Miljenko Jergović (Sarajevo, plan grada), Olja Savičević Ivančević (Pjevač u noći), Orhan Pamuk (Čudno je u mojoj glavi) i Ješa Denegri (Gorgona).
Ove godine nagradu je ponijela knjiga ‘Poštovani kukci i druge jezive priče’ Maše Kolanović i naklada Profil knjige. Ovom zbirkom grotesknih priča autorica tekstom i crtežima oblikuje onaj sablasni i teško izrecivi višak materijalne strane ljudske egzistencije, dok smještanjem priča u razdoblje tranzicije u Hrvatskoj dodatno pojačava njihov jezivi efekt. ‘Poštovane kukce’ žanrovski bi se moglo opisati kao tranzicijsku gotiku, postsocijalističku zonu sumraka, jezivo stvarnosnu prozu.
Nagradu, staklenu skulpturu oblikovanu od ruke dizajnera Mauricija Ferlina, te novčani iznos od 7.000 kuna, koji se dodjeljuje nakladniku i autoru, u Puli je osobno primila književnica Maša Kolanović uz Adrianu Pitešu, urednicu naklade Profil knjiga.
Čitateljska nagrada Dr. Ivo Borovečki pripala je Neviji Matošević, dugogodišnjoj fizioterapeutkinji pulske bolnice, koju kroz život u nijednom trenutku nisu zaustavili kronični problemi s vidom. Danas vitalna umirovljenica redovito čita knjige tiskane na Braillevu pismu ili sluša knjige u mp3 formatu koji je naslijedio audiokasete i magnetofonske vrpce s kojima je sve krenulo 1964. godine.
I. M.
