Bogat, raznolik, slojevit, živ programski koncept najmijenjen širokom krugu posjetitelja i ove godine označio je Sa(n)jam knjige u Istri, odnosno njegovo 22. izdanje.
Najveći festival knjiga i autora u Hrvatskoj trajao je punih 11 dana. Više od 60.000 ljudi posjetilo je prostore sajma i redovito sudjelovalo u programima, a bilo je dostupno više od 10.000 naslova. Sajam svake godine tematski slaže program, a ove godine ugostio je autore portugalskog i španjolskog govornog područja kroz temu Transatlantik, s posebnim naglaskom na Portugal, Afriku i Brazil, odnosno luzofoni prostor.
Renomirani inozemni gosti preplavili su pulske ulice i Dom hrvatskih branitelja, prostor održavanja sajma. Pula je zaživjela uz brojne premijere knjiga, snažan regionalni program Ljubljana Bere (Ljubljana čita), okrugle stolove i popratne programe s brojnim izložbama i koncertima.
Sajam će ostati zapamćen po velikom sirijskom pjesniku Adonisu, kao i njegove riječi na otvorenju: ‘Sa(n)jam knjige u Istri dokazuje da se i u malim gradovima i sredinama mogu učiniti velike stvari. Politika i gospodarstvo ostaju u povijesti naroda, dok je tek stvaralaštvo ono što narodu daje identitet i mjesto u povijesti’.
Transatlantski autori u Puli su propitivali druge obale i moguće dijaloge između njih te međusobne utjecaje u luzofonim kulturama i književnostima. Takve autore predvodio je José Eduardo Agualusa, veliki angolski pisac portugalskog i brazilskog podrijetla, ovogodišnji finalist nagrade Booker, a tu su bili i portugalski autori Jacinto Lucas Pires, Teresa Salema i Ines Pedrosa, pjesnici Nuno Judice i Diogo Vaz Pinto, brazilski autori Ferréz, João Carrascoza, a poseban dojam ostavila je poznata španjolska autorica Lucía Etxebarría.
Uz Adonisa, pulskoj su se publici kao dio programa Istočno pitanje predstavile i mlade nade poezije Istoka, kurdska pjesnikinja i aktivistkinja Bejan Matur te palestinski pjesnik Najwan Darwish.
Jedinstven sajamski program Doručak s autorom na kojemu uz kavu i fritule čitatelji imaju priliku slušati razgovore sa svojim piscima i na kojem se gotovo uvijek tražila stolica više, vodio je mladi riječki kulturolog Aljoša Pužar. Osim spomenutih autora, tu su se predstavile i zvijezde slovenske kulturne scene kao što su Svetlana Slapšak, Goran Vojnović i Svetlana Makarovič. Ovi autori pripadaju i ovogodišnjem, najsnažnijem regionalnom programu do sada, koji je u Pulu doveo i istaknute likovne i glazbene umjetnike Matku Krašovec, Hanu Stupicu, Juru Eržena, Alenku Sottler te Zorana Predina i kolektiv Laibach koji se predstavio izložbom i glazbenim performansom u galerijskom prostoru Sveta srca.
Poezija je ove godine preplavila sajamske programe, a maestralnim čitanjima obilježili su ih Livio Badurina, Aleksandar Cvjetković Kajo, ali i Dijana Vidušin koja je uz Livija Badurinu vodila protokol svečanog otvorenja sajma. Poseban dojam ostavili su i miljenici pulske publike Boris Dežulović i Predrag Lucić, kao i značajni autori hrvatske književne scene među kojima su Slobodan Šnajder, Tomica Bajsić, Miljenko Jergović, Krešimir Bagić, Senko Karuza, Ivica Ivanišević, Marko Pogačar, Kristian Novak, Marinko Koščec , Davor Mandić…
Posebno su se istaknule i značajne hrvatske spisateljice. Slavenka Drakulić nakon dugo vremena vratila se u Pulu, Tatjana Gromača prekinula je na sajmu dugu apstinenciju od javnih nastupa, a gostovale su i Slađana Bukovac, Boba Đuderija i Evelina Rudan.
Za kraj je dodijeljena nagrada publike Libar za vajk, a najviše glasova čitatelja zavrijedila je knjiga ‘Pjevač u noći’ Olje Savičević Ivančević. Pri kraju sajma održana je konferencija za medije na kojoj je najavljeno regionalno žarište idućeg, 23. Sajma knjige u Istri, pod nazivom Hercegovina čita. Program će se stvarati u suradnji s West Herzegowina Festom, a program je između ostalih predstavio i glumac Goran Bodan, jedan od osnivača tog filmskog festivala.
Festival je uspješno započeo, a jednako uspješno i završio, kako prema posjećenosti programa, tako i prema značajnom broju prodanih knjiga. Prema statistikama najprodavanija knjiga 22. Sajma knjige u Istri bila je ‘Mileva Einstein, teorija tuge’ Slavenke Drakulić, a slijede je ‘Doba mjedi’ Slobodana Šnajdera i ‘Zrcalo sna’ sirijskog pjesnika Adonisa.
