Priču ‘Menažerija’ Ivana Brlić-Mažuranić napisala je kao mlada mama. Priča je prvi puta izašla u zbirci pjesama i pripovijedaka ‘Škola i praznici’ objavljenoj 1905. godine.
Početkom 20. stoljeća, prije 120 godina, Ivana je s obitelji – s mužem i četvero djece – slobodne dane i praznike provodila u obiteljskom vinogradu, u ljupkoj ladanjskoj vili u kojoj su nerijetko primali i goste, prijatelje i rođake, da s njima provode duge, tople ljetne dane. Zgoda koju autorica pripovijeda zbila se, vrlo vjerojatno, tijekom ljetnih praznika u Brlićevcu.
Uz izvanredne ilustracije Vendi Vernić koja je dobitnica prestižne Međunarodne nagrade za ilustraciju Sajma dječje knjige u Bologni – Fundación SM, ova knjiga donijet će mladim čitateljima, a i onima malo starijima, izniman užitak čitanja.
Ivana Brlić-Mažuranić hrvatska je književnica, omiljena autorica bajki i dječjeg romana. Rodila se u Ogulinu 1874. godine u obitelji Mažuranić. Njezin je djed bio ban i pjesnik Ivan Mažuranić. Odrasla je u Zagrebu, uživajući u lijepom djetinjstvu i mladosti: učila je francuski, njemački i engleski jezik, puno je čitala, pohađala je plesnu školu i uživala u plesanju, svirala je klavir, zimi klizala na klizalištu, družila se s prijateljicama i prijateljima na zagrebačkim šetnicama i promenadama, rado posjećivala kazališne predstave i uživala u ljetovanjima na obiteljskom vinogradskom posjedu Hališću u blizini Varaždina. No, cijelo je vrijeme znala da želi biti spisateljica i već je kao djevojčica pisala pjesme i priče u svoj dnevnik. Udala se mlada i preselila iz Zagreba u Slavonski Brod odakle je bio njezin suprug, odvjetnik Vatroslav Brlić. Rodila je petero djece i živjela udobnim obiteljskim životom u Brodu. No nije odustala od svoje žarke želje za pisanjem. Kad su joj djeca malo porasla, počela je pisati dječje priče i pjesme koje je izmišljala za svoju djecu. Njezine su najpopularnije knjige dječji roman ‘Čudnovate zgode šegrta Hlapića’ (objavljen 1913.) i zbirka bajki ‘Priče iz davnine’ (objavljena 1916.). Kad su je te dvije knjige proslavile, postala je ugledna spisateljica. Njezine su knjige prevedene na mnoge svjetske jezike, a dvaput je predložena za Nobelovu nagradu. Godine 1937. zagrebačka Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti (skraćeno JAZU) primila ju je u svoje članstvo kao prvu ženu od svojega osnivanja. Bila je to velika čast koja je pokazala koliko je njezin književni rad važan i vrijedan. Umrla je u Zagrebu 1938. godine.
Vendi Vernić (1991., Zagreb) ilustratorica je, dizajnerica i vizualna umjetnica. Dobitnica je 9. Međunarodne nagrade za ilustraciju Sajma dječje knjige u Bologni – Fundación SM (2018.) za samoiniciranu seriju ilustracija prema priči ‘Krokodil’ F. M. Dostojevskog. Na Bijenalu ilustracije u Bratislavi 2023. osvojila je međunarodnu nagradu BIB Plaque za ilustracije u slikovnici ‘Luda kuća’ Sanje Lovrenčić. Među ostalim priznanjima ističe dvije nagrade Grigor Vitez i tri nagrade Ptičica za ilustraciju, te nagradu Ovca u kutiji za najbolju hrvatsku slikovnicu. Održala je više samostalnih izložbi u Zagrebu, Varaždinu, Ljubljani, Moskvi, Bologni, Tokiju i Seulu, te je sudjelovala na dvadesetak žiriranih grupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Dosad je ilustrirala 11 dječjih knjiga i slikovnica. Hrvatska je kandidatkinja za Časnu listu IBBY-ja 2024. u kategoriji ilustratora.
N. L. / Foto: Promo
