U subotu je održana četvrta najdulja Noć hrvatskog filma i novih medija diljem Hrvatske i inozemstva, i to u šest gradova i četiri države. Bila je to jedinstvena prilika da gledatelji uživaju u besplatnom maratonu više od stotinu najboljih domaćih filmova svih žanrova, od onih iz daleke prošlosti pa sve do današnjih, i gledaju ih u kinodvoranama na velikom platnu, uz posebnu atmosferu.
Najdulja Noć hrvatskog filma trajala je od 18 sati pa sve do dugo u noć, a zabilježen je rekordan broj posjetitelja, posebno mlađih generacija kojima se i predaje vrijedna domaća filmska baština.
Svečano otvorenje održano je u prepunom zagrebačkom kinu Europa, a vodila ga je Mila Elegović. Publici se kratkim pozdravom obratila umjetnička voditeljica manifestacije, redateljica Irena Škorić, dok je u ime Ministarstva kulture ‘svečanu vrpcu’ prerezao ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC-a) Daniel Rafaelić, naglasivši značaj i utjecaj događanja poput ovih koji njeguju i žive hrvatsko filmsko stvaralaštvo te tako potiču građane da se vrate domaćem filmu.
Program je otvorio koncert ‘Melodije velikog ekrana’ u izvedbi mješovitog pjevačkog zbora Capella Odak s dirigenticom Jasenkom Ostojić, koja je uz Fabijana Komljenovića i autorica aranžmana skladbi. Uz već antologijske kadrove iz hrvatskih filmova poput ‘Vlaka u snijegu’, ‘Baltazara’, ‘Tko pjeva zlo ne misli’, ‘Servantesa iz Malog Mista’, ‘Stele’ i drugih, publika je uz zbor pjevušila dobro poznate melodije, a najveće oduševljenje izazvao je nastup Zagrebačkih dječaka, posebno pjesmice ‘Kad se male ruke slože‘ i glazbenog lajtmotiva iz ‘Baltazara’.
Organizatori Irena Škorić i Branko Ištvančić
Uslijedio je blok ‘retro’ filmova za koje je prava rijetkost da se mogu pogledati u kinu, između ostalog jedini hrvatski film nagrađen Oscarom ‘Surogat’, zatim ‘Šije’ i ‘Pravda’, dok je najviše pažnje privukao ekskluzivno premijerno prikazan film ‘Pjesma Jadrana’, sniman u Splitu 1937. i pronađen nedavno u Berlinskom arhivu, a smatra se pretečom hrvatskih sapunica. U 23 sata prikazan je blok dokumentarnih filmova posvećenih umjetnosti i umjetnicima koji su svojim likom i djelom ostavili neizbrisiv trag, među kojima je spontani pljesak izazvao filmski hommage nedavno preminuloj legendi narodne glazbe Teti Lizi u režiji Branka Ištvančića.
Publike ni u ‘noćnoj šihti’ nije manjkalo, a pogledala je sa zanimanjem trolist recentnih animiranih filmova za odrasle (‘Proces’, ‘Slatki snovi’ i ‘Crvenkapica Redux’) talentiranih mladih filmaša koji plijene inovativnim filmskim jezikom, kao i ‘filmski šećer’ na kraju, program novih medija, između ostalog ‘Jazz trilogy’ Željka Radivoja o pionirima art filma i ‘K-18’ Zlatka Kopljara.
Dok su se filmofili u dvorani okušavali u filmskom kvizu u organizacije KOZA-e (Kviza općeg znanja) i borili za vrijedne nagrade, u foajeu kina trajalo je ugodno druženje, uz razgledavanje izložbe starih filmskih plakata i nezaobilaznih selfieja s popularnom maskotom, uvijek veselim Baltazarom.
I. C. / Foto: Samir Cerić Kovačević
