Galerija Modulor Centra za kulturu Trešnjevka u Zagrebu u četvrtak, 9. siječnja (19 sati) organizira promociju publikacije ‘Boško Budisavljević – Auto-arhiviranje u 11 točaka’, koja je izdana u suradnji s Institutom za povijest umjetnosti.
Publikaciju je priredila dr. sc. Sandra Križić Roban u okviru opsežnog istraživačkog projekta ‘Arhitektura i likovnost urbanih cjelina Hrvatske’, a nastala je kao prateći materijal uz istoimenu izložbu.
Ovom prilikom okupit će se brojna stručna lica te ljubitelji arhitekture i umjetnosti, među kojima će dr. sc. Katarina Horvat-Levaj, ravnateljica Instituta za povijest umjetnosti; dr. sc. Sandra Križić Roban (IPU); dr. sc. Matko Marušić (IPU), Boško Budisavljević d.i.a. i Borislav Doklestić, d.i.a.
‘Boško Budisavljević – Auto-arhiviranje u 11 točaka’ donosi specifičan uvid u rad i ideje jednog od najvažnijih autora na hrvatskoj arhitektonskoj sceni. Publikacija je zamišljena kao hibridna forma, na prijelazu između kataloga izložbe i manje monografije. Temeljena je na ‘auto-arhivskoj’ vremenskoj mentalnoj mapi, koja se ne oslanja na striktno kronološki pristup, već na način na koji je Budisavljević organizirao i bilježio vlastite ideje, projekte i razmišljanja tijekom svog života. Ovaj jedinstveni pristup omogućava dublje razumijevanje njegovog specifičnog, često inovativnog, pristupa urbanizmu, arhitekturi i umjetnosti.
U publikaciji je uz 11 ključnih segmenata iz njegova opsežnog opusa pružen uvid u raznolike aspekte njegova djelovanja, od školske naobrazbe i početničkih projekata do razmišljanja o važnim urbanim temama. Radeći na ovom projektu, odlučeno je koristiti izložbu i publikaciju kao početnu točku za širu monografiju, koja će možda slijediti strože okvire historiografije, dok će zadržati specifičan pristup „prozračivanja“ arhivskih kutija, mapa, skica i zapisa koje je Budisavljević pomno čuvao. Ovi arhivski materijali svjedoče o njegovom nesvakidašnjem pristupu arhitektonskoj i urbanističkoj praksi, koji se ne zadovoljavao samo uobičajenim standardima, već je neprestano pomicao granice mogućeg u urbanom dizajnu.
Budisavljevićev rad, iako često vezan za pojedine specifične projekte, nudi šire upute za razumijevanje što čini uspješan, kreativan i odgovoran odnos prema urbanom prostoru. Njegovo zanimanje za mikro-lokacije poput otoka Visa, ali i za šire urbane aglomeracije poput Zagreba, ne prestaje izazivati interes, a njegova suradnja u međunarodnim projektima iz 1960-ih godina donosi svjež pogled na urbano planiranje i spomeničku baštinu. Ova publikacija omogućava dublji uvid u te aspekte, stvarajući trajni trag za buduće generacije koje će se baviti temama urbanizma i arhitekture.
L. M. / Foto: Promo
