Istraživanje koje je u lipnju provela agencija Improve Research & Analytics za Dukatov projekt ‘Hrana se ne baca’ otkriva potrebu za snažnijim osvješćivanjem građana o utjecaju bacanja hrane na klimatske promjene – jedan od najvećih ekoloških izazova današnjice.
Gotovo dvije trećine naših građana baca hranu, a više od milijun ljudi u Hrvatskoj to čini redovito, bacajući je jednom tjedno ili češće. Time izravno doprinose emisijama stakleničkih plinova koje ubrzavaju globalno zagrijavanje i izazivaju klimatske promjene.
Kada hrana završi na odlagalištu, truljenjem hrane u anaerobnim uvjetima stvaraju se staklenički plinovi od kojih je posebno opasan metan, staklenički plin koji 25 puta snažnije zagrijava atmosferu od CO2. Procjenjuje se da je bacanje hrane odgovorno za 8 do 10 posto svih globalnih emisija stakleničkih plinova. Bacanjem se tako ne gube samo hrana i resursi uloženi u njezinu proizvodnju kao što su voda, energija, zemljište, ljudski rad i dr., već se izravno ubrzava globalno zatopljenje koje dovodi do klimatskih promjena i ekstrema kojima sve češće svjedočimo.
Rezultati istraživanja predstavljeni su u zagrebačkom Urania baru na panel-raspravi ‘Kad bacanje hrane postane klimatski problem – i kako ga zaustaviti’, na kojoj su sudjelovali ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Aljoša Duplić pri Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije; državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravko Tušek; atmosferski fizičar dr. Branko Grisogono; meteorologija i stručnjakinja za klimatske politike Dunja Mazzocco Drvar i direktor Dukata, Zoran Ković. Rasprava je ukazala na potrebu jačeg osvještavanja građana o utjecaju bacanja hrane na klimatske promjene.
Naime, rezultati istraživanja ukazuju da je 74 % građana svjesno klimatskih promjena i utjecaja ljudskih aktivnosti na njih. Ipak, samo 39 % građana zna objasniti utjecaj bacanja hrane na klimatske promjene, a samo 5 % građana percipira bacanje hrane kao ekološki problem. Nadalje, 66 % građana zabrinuto je zbog problema bacanja hrane, a iznenađuje i podatak da, kao glavni razlog bacanja hrane čak 64 % građana navodi preveliku količinu pripremljene hrane.
Ipak, pozitivni pomaci postoje. U odnosu na 2023. godinu, kada je Dukat proveo prvo istraživanje o bacanju hrane u sklopu projekta ‘Hrana se ne baca’, vidi se značajno smanjenje bacanja hrane u kategoriji mlijeka i mliječnih proizvoda za čak 11 postotnih poena. Ovaj napredak zasigurno je rezultat, između ostalog, i osvještavanja građana kroz navedeni projekt koji već dvije godine provodi niz aktivnosti usmjerenih osvještavanju građana o važnosti i načinima smanjena bacanja hrane u svakodnevnom životu.
‘Bacanje hrane značajno doprinosi stvaranju stakleničkih plinova i klimatskim promjenama. Istovremeno, smanjenje bacanja hrane jedan je od najbržih, najjednostavnijih i najjeftinijih načina za smanjenje emisija – s konkretnim i mjerljivim učinkom na okoliš. Ohrabruje nas podatak da osvještavanje građana daje rezultate: bacanje mlijeka i mliječnih proizvoda smanjeno je za čak 11 postotnih poena u odnosu na 2023. godinu, što nas čini posebno zadovoljnima’, poručio je direktor Dukata, Ković.
‘Smatram da su svi motivi za klimatski odgovorno djelovanje, bili oni etički, moralni, financijski ili iz osobne osviještenosti, jednako vrijedni jer svi donose pozitivan učinak. Nužna je sustavna edukacija građana, osobito mlađih generacija, kako bi shvatili da otpad od hrane proizvodi više emisija štetnih plinova od primjerice zračnog i pomorskog transporta’, istaknula je Dunja Mazzocco Drvar.
‘Svaki kilogram otpada je previše – etički, ekološki i socioekonomski. Ministarstva poljoprivrede i zaštite okoliša provode istraživanja i mjere za smanjenje otpada, od edukacije djece i javnosti do uspostave devet banaka hrane i opremanja posrednika za doniranje te smo tako usmjerili oko 2000 tona viškova u korisne svrhe. Pohvaljujem inicijative poput Dukatove koje dodatno podižu svijest pojedinaca o ovoj temi’, izjavio je Zdravko Tušek.
‘Ciljevi smanjenja otpada od hrane postavljeni na razini EU do 2030. ambiciozni su, ali ostvarivi uz jače institucionalne mjere i proširenu odgovornost proizvođača, a ne samo potrošača. Ohrabruje trend smanjenja otpada od hrane u razdoblju od 2010. do 2022. i ovi najnoviji podaci o pozitivnim pomacima, no pred nama je još mnogo posla’, naglasio je Aljoša Duplić.
‘Klimatska kriza je već u zoni između žutog i crvenog alarma. Globalno se čini premalo, dok Hrvatska trpi posljedice poput suša i rasta razine mora. Rješenja moraju biti sustavna: od obrazovanja i regulacije do proizvodnje hrane i energije, jer je energetika u središtu klimatskih promjena. Što dulje odgađamo odlučno djelovanje, to će rješenja biti teža i skuplja’, zaključio je dr. Branko Grisogono.
Vrijednost projekta ‘Hrana se ne baca’ prepoznali su Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, koji su ujedno i pokrovitelji projekta. Projekt posljednje dvije godine sustavno osvještava građane o važnosti i načinima smanjenja bacanja hrane u svakodnevnom životu, a od 2025. godine projekt se dodatno fokusira na utjecaj bacanja hrane na klimatske promjene, kako bi se građane još snažnije motiviralo na odgovorniji odnos prema hrani i našem planetu.
M. K./ Foto: Promo
