Beogradski sajam turizma iz godine u godinu obara svoje rekorde. Najnoviji glasi: 1153 izlagača iz 55 zemalja svijeta, čime opravdava titulu najznačajnije manifestacije te vrste u jugoistočnoj Europi.
U Beogradu se održava 38. Sajam turizma, unutar kojega su 7. Beowine i HORECO (sajam ugostiteljske opreme) dobili veliki publicitet. Vozeći se iz centra ili sa sajma do mog hotela nu naselju Konjarnik, imao sam priliku vidjeti desetine jumbo plakata koji pozivaju: ‘posetite mesta gde još niste bili‘ (aktualni slogan) ili da posjete velike štandove njima bliskih turističkih zemalja – Grčke i Turske. Slovenija je ove godine u prvom planu, jer je zemlja partner sajma. Srbi su bombardirani last minute ponudama za daleke destinacije u Americi (Sjevernoj i Južnoj) te Aziji, a egipatska Hurgada po mnoštvu plakata nadmašuje sve ostale. Beograđani inače vole posjećivati svoje sajmove. Vidio sam taj interes i na sajmovima knjiga koji se tradicionalno održavaju krajem listopada.
U hali 4 gdje su srpski izlagači, dominiraju ponude za banje (toplice) – zračne, atomske, prolom – da spomenem one s egzotičnim imenima do svima nama otprije poznatih: Vrnjačke, Soko do Bukovičke banje u Aranđelovcu, gdje se proizvodi poznata mineralna voda Knjaz Miloš. Središnjim dijelom dominiraju dva štanda TOS-a (Turističke organizacije Srbije) i TOB-a (Turističke organizacije Beograda). Na TOB-ovu štandu sam uspio vidjeti i njihova premijera uz zbor klinaca iz nekog beogradskog vrtića. Naime, Aleksandar Vučić koristi svaku priliku za promociju pred nadolazeće izbore, pa je i svečano otvorio sajam.
Dugi niz godina surađujem s Draganom, Vesnom, Jelenom, Jankom i drugima te aktualnim predsjednikom TOS-a Miodragom Popovićem. Hvala im i ovom prigodom na ljubaznosti.
Sajam živi svoj život. Tako, prolazeći kroz četiri-pet ogromnih hala imate priliku zastati i poslušati indijsku, kubansku, arapsku, grčku, tursku ili marokansku glazbu. Možete probati hranu i piće, fotografirati se s velikim sombrerom, fesom ili uz neku egzotičnu ljepoticu. Ne košta ništa, a čovjek se dobro osjeća.
Hrvatski štand je kao i prošle godine zapravo preskroman površinom – svega 25 m2 – s obzirom na naše ambicije na ovome tržištu. Ovogodišnja voditeljica štanda Kristina Kette zgodno parafrazira slogan Hrvatske turističke zajednice – ‘Hrvatska puna života‘. Kaže mi jest, štand je mali, ali je pun života. Dosjetke nas katkad mogu spasiti, ali i dalje mislim da Hrvatska na ovom sajmu mora biti predstavljena na dva-tri puta većoj povrsini. Naravno, o tome se odlučuje u Zagrebu, a ondje postoje istraživanja tržišta i prioriteti.
Turistička zajednica Grada Zagreba sasvim je dobro predstavljena. Simpatična Tea Cvitak odgovarala je na mnogobrojne upite posjetitelja. Izvjestila ih je, između ostalog, da je Zagreb za svoje adventsko uređenje u prosincu dobio priznanje European Best Destinations. Zagreb u svojim promotivnim materijalima nudi, (spominjem, samo neka događanja) Zagreb In Music Festival, C’est Is The Best, Zagrebački vremeplov i , naravno, krajem godine Advent. Po podacima iz 2015., bio je zamjetan postotak povećanja posjeta iz Srbije, pa se opravdano očekuje i ove godine.
Inače, na Sajmu je puno popratnih događanja i na jednom takvom na Beowineu (predstavljanju vinarije Mačkov podrum iz Iriga, gdje je promovirana moderno koncipirana etiketa i bermet diškrecija) upravo pišem dio teksta. Igor Luković, poznati beogradski novinar i enolog, govorio je o suparništvu samoborskog i fruškogorskih bermeta. U ovom trenutku samo u Sremskim Karlovcima ima desetak odličnih proizvođača.
Na Beowineu su prvoga dana proglašeni šampioni. Ove godine za bijela vina je to cuvee iz Krljevskog podruma Topole i već znani (tri godine zaredom) šampion crnih vina Dibonis sa crnim vinom iz 2009. godine.
Tu su prisutne i sve birtnije srpske vinarije (Kovačević, Aleksić, Despotika Radovanović i Aleksandrović) tako da je Beowine zaista najveća i najznačajnija izložba srpskih vina.
Hrvatska je i ove godine predstavljena na štandu Hrvatske gospodarske komore. Tu su Iločki vinogradi, Iločki podrum, San Tomasso (zapadna Istra), Belje, Badel 1862, vinarija Jokić i šest vinara iz Udruge plavac mali. Neki od njih su dobili i priznanja: Merlot Goldberg Belje, Graševina Principovac Ilok (zlato); Chardonnay Ilok (srebro) i još nekoliko srebra i bronci. Na našem štandu uvijek je velika gužva, ponajprije zbog izuzetnih crnih vina (pogotovo dalmatinskih), ali sve češće posjetitelji žele kušati i graševine.
Tijana Đuričić, voditeljica regionalnog centra Germany Travela sa sjedištem u Beogradu, predstavila nam je, zajedno s kolegama iz Njemačke, nekoliko zanimljivih projekata koji su ove godine posvećeni njemačkoj prirodi i njezinim ljepotama. Vidjeli smo i da je cijela rurska oblast, nizom intervencija, pretvorena iz poglavito industrijske zone u izuzetnu kulturnu atrakciju. Desetine napuštenih rudnika postali su glazbene dvorane, muzeji i multimedijalni prostori što izgleda fantastično.
Predstavili su nam i Lufthansu te brzorastuću dortmundsku zračnu luku. Kao i obično, njemačka turistička zajednica postiže sjajne rezultate, pa je njihova zemlja lani bila prva u Europi po dolasku turista.
Vjekoslav Madunić / Foto: Miodrag Mitja Bogdanović
