Jedino mjerilo našeg uspjeha je količina dobra koju, igrajući naše razne uloge, prenesemo drugim ljudima a to je test na kojem Hamlet pada.
On nije junak suprotstavljen nepovoljnim okolnostima, već slabić koji je imao mogućnost biti i dobar sin i ljubavnik i prijatelj i princ, ali nijednu od svojih uloga nije ostvario, podsjetio je doc. dr. Branko Marijanović govoreći o aktualnosti klasičnih djela svjetske književnosti u prepunoj Knjižnici Bogdana Ogrizovića, gdje su ga dočekali nekadašnji učenici, danas studenti zagrebačkih fakulteta. Bila je to prilika za diskusiju o ulogama koje suvremeni čovjek danas preuzima i o tome kako ih ostvaruje.
‘Razvoj je imperativ, a kada se u jednoj ulozi dostigne vrhunac razvoja više nema. Kako Brad Pitt može biti više Brad Pitt? Ne može, zato ljudi koji dosegnu takve božanske statuse biraju način na koji će se dalje ostvarivati, hoće li nastaviti baviti se samo sobom ili posvetiti život drugima’, rekao je profesor Marijanović.
Paradoksalno, ako poput Homerovih bogova, dosegnemo ‘božanski’ celebrity-status, svoj razvoj možemo nastaviti samo uranjanjem u vlastitu ljudskost, i to na pozitivan ili negativan način, dodao je. Nakon pitanja iz publike kako okolnosti djeluju na mlade ljude, odgovorio je kako okolnosti oblikuju ljude, ali vrijedi i obratno – ljudi stvaraju okolnosti.
Doc. dr. profesor je engleskog u gimnaziji u Žepču (BiH) i predaje anglistiku na Univerzitetu u Zenici. U Knjižnici Bogdana Ogrizovića predstavio je svoju zbirku eseja pod naslovom ‘Knjige koje (nam) mijenjaju život’ nedavno objavljenu u Hrvatskoj. Spontan, autentičan, duhovit, imponira znanjem i dosjetljivošću – profesor Branko Marijanović u srdačnom susretu sa studentima demonstrirao je kako dobar profesor poučava primjerom i autoritetom svog znanja. Kako je rekao, knjigu o svjetskim klasicima napisao je jer i suvremeni čovjek ima iste dileme kao i junaci klasičnih djela, argumentirajući zašto uopće čitati u vrijeme Tik-Toka i brze tehnologije.
Kako je rekao profesor Marijanović, nije bilo lako napraviti izbor djela koja će obraditi, ali knjiga je nastajala kroz razgovore s učenicima i njihova pitanja, pa je tako i esej o Hamletu kao slabiću nastao nakon primjedbe jedne učenice o Hamletu kao nesretniku. Učenici često smatraju i da je roman ‘Ponos i predrasude’ samo još jedan ljubić, iako je taj roman fenomen po broju izdanja i nakladama koje i danas postiže. Uz društvenu sliku tadašnjeg vremena, u romanu su opisana četiri para i četiri različite vrste ljubavi. Ljubav kakva je za Elizabeth i Darcyja idealna, neki drugi par bi uništila. Svi znamo sadržaj klasičnih djela, no o njima ne znamo ništa ako nismo proživjeli emociju opisanu u djelu, napomenuo je profesor Marijanović, navodeći kao primjer i sadržaj ‘Zločina i kazne’ koji je svima poznat, no djelo smo upoznali tek kada aktivno ‘proživimo’ i upoznamo osjećaje opisanih likova.
Kao ep o ratu, Ilijada je aktualna i danas ne samo zbog oružanih ratova koji ne prestaju, već i zbog sukoba koji tinjaju u našim sredinama zbog razlika koje pronalazimo u odnosu prema drugima, a sukobi su i u osnovi našeg odnosa sa samima sobom jer su naše mnogobrojne privatne i društvene uloge i poduloge u neprekidnome međusobnome sukobu.
Na kraju je profesor Marijanović protumačio Danteov ‘Pakao’, kao fikciju koja je odraz doba u kojem je nastala kada su društvena pravila bila nametnuta i poznata. Dante je kroz književno djelo uputio čitatelja u šumu, gdje treba proći stazom kojom nitko nije prošao aktivno gradeći vlastitu originalnu i neponovljivu sudbinu u datome društvenome okviru, što bismo i mi danas trebali raditi.
Na pitanje iz publike o planovima za novu knjigu, profesor Marijanović izjavio je da priprema novi izbor svjetskih klasika za novo izdanje, a ima i ideja koje uključuju domaću književnost.
Sandra Pocrnić Mlakar / Foto: Marta Marijanović
