U petak, 13. lipnja (19 sati) u zagrebačkoj Galeriji Forum otvorit će se grupna izložba ‘Sjećanje na pobjedu – Trg maršala Tita’.
Tako se pokušava postaviti pitanje o antifašizmu u javnom prostoru, osvrćući se na primjer danas nepostojećeg Trga maršala Tita u Zagrebu. Aktualnost izložbe proizlazi iz suvremene političke realnosti Hrvatske (pa i cijelog europskog postkomunističkog istoka), gdje je ograđivanje od antifašizma postalo normalnim stajalištem.
Vrijednosti antifašističke borbe sustavno su minorizirane i relativizirane u medijima, u simboličkom i realnom javnom prostoru, te u edukaciji, kako bi se što učinkovitije poništila svaka memorija na nju. Takva je društvena klima pogubna, jer otvara vrata svemu onome protiv čega se antifašizam postavljao u svojoj povijesti, poput svih vrsta netrpeljivosti, klerikalizacije javnog prostora i privatizacije javnih dobara.
Ličnost Tita izložba sagledava kao simbol antifašizma bez nostalgije i idolatrije, koje se uz nju katkad vežu. ‘Uklanjanje Tita kao vođe antifašističkog otpora sa zagrebačkog trga simbol je uklanjanja svakog sjećanja na antifašizam (i posljedično, prešutne glorifikacije fašizma) u javnom prostoru. Kako je Galerija u neposrednoj blizini bivšeg Trga maršala Tita, a u fundusu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti postoji odljev antologijskog Titovog portreta Antuna Augustinčića, pomislih kako bi postavljanje spomenika u Galeriji, vidljivog kroz golemi Richterov izlog, bilo dobar način za postavljanje pitanja o antifašizmu danas’, piše autor izložbenog koncepta i voditelj Galerije Forum, Feđa Gavrilović, u predgovoru izložbe.
Uz kultni Augustinčićev spomenik i Krležin tekst o njemu, koji ga ponajbolje obrazlaže, izložit će se i ‘Titov portret’ Marina Tartaglie, uz naznaku konteksta njegove kritičke recepcije. Uz to, tu će biti i velika slika Zlatka Kauzlarića Atača, uklonjena iz hotela Dubrovnik, rad Vladimira Dodiga Trokuta, koji komentira tanku granicu između kulta ličnosti i banalizacije, kao i značaj prisutnosti nekog lika u javnom prostoru. Tu su i radovi Ivana Fijolića i Jurice Pušenjaka koji reinterpretiraju popularni odnos prema tom antifašističkom vođi. Izložba će pokazati i fotografije Bojana Mrđenovića i Jovice Drobnjaka, sliku Natalie Borčić te dokumentacije performansa Dalibora Martinisa i Siniše Labrovića, koji komentiraju ograđivanje od antifašizma u Hrvatskoj danas, na primjeru odnosa prama antifašističkoj kulturnoj i simboličkoj baštini – javnim spomenicima, ali i toponimima, imenima ulica, javnoj memoriji i edukaciji, dakle svemu kolektivnom i nevidljivom.
U posljednjih tridesetak godina kolektivno i javno sjećanje na borbu protiv fašizma u Narodnooslobodilačkom i Drugom svjetskom ratu sustavno se relativizira ili nastoji izbrisati. Povezane teme reducirane su u nastavi povijesti, a državne i lokalne vlasti ne samo da izbjegavaju obljetnice i događaje vezane uz NOB, već ih ponekad i osuđuju uz optužbu slavljenja totalitarizma pozivajući se na problematičnu tezu o dva totalitarizma, onom fašističkom i onom komunističkom.
Antun Augustinčić, Natalia Borčić, Jovica Drobnjak, Vladimir Dodig Trokut, Ivan Fijolić, Zlatko Kauzlarić Atač, Siniša Labrović, Miroslav Krleža, Dalibor Martinis, Bojan Mrđenović, Jurica Pušenjak, Marino Tartaglia
Iako je prošlo osam desetljeća od završetka Drugog svjetskog rata, on je i dalje događaj koji uvelike određuje našu suvremenost i budućnost. Štoviše, u kontekstu iznimne radikalizacije političkog krajobraza u Europi i svijetu, relevantnost ovih tema sve je veća. Stoga će, kao dio popratnog programa ove izložbe, biti organiziran okrugli stol u suradnji s Mrežom antifašistkinja Zagreb, koji će se baviti temom suvremenih politika povijesti, posebno u obrazovanju i u javnom prostoru u Hrvatskoj i s obzirom na antifašizam. Predviđeno je sudjelovanje više povjesničara i kulturologa.
S. F. / Foto: Mario Kučera
