In vino veritas by Tomislav Radić: Škrletovo novo ruho

‘Drugovi, često sjedili smo kraj vina.
Sada u stranom gradu krijem lice.
Al preko gora, rijeka i nizina
vežu me s vama telegrafske žice’
(Vjekoslav Majer, 1900.-1975.)

Škrlet bijeli autohtona je sorta Moslavine, a ima škrleta i Pokuplju. Od ukupno 227 ha (hektara) vinograda u Sisačko-moslavačkoj županiji, 76 ha je pod sortom škrlet, a od toga je 68 ha u Moslavini.

Donedavno bilo je to nježno ljetno vino, cvjetnih i voćnih aroma, ugodne svježine i niskih alkohola. U novije vrijeme od te se sorte proizvode i vrhunska vina, odležana i macerirana vina, pa čak i pjenušci što govori o visokoj razini tehnologije u podrumima i educiranosti, ne samo proizvođača, nego i potrošača koji pred vinare postavljaju visoke zahtjeve. I to je bio razlog za akciju, za novo brendiranje škrleta.

‘Moslavački vinari Florijanović, Ilovčak, Jaram, Kezele, Miklaužić, Mikša, Trdenić i Voštinić-Klasnić udružili su se u Proizvođačku organizacija Škrlet kako bi tržištu ponudili zajedničko vino berbe 2019., kupažu raznih škrleta dobivenu od odabranog grožđa s najboljih položaja moslavačkih vinograda. Tomislav Trdenić, predsjednik Udruge Škrlet, predstavio je pokrenutu inicijativu: ‘Kako bi se što bolje promoviralo vino škrlet i regionalna prepoznatljivost Moslavine kao domovine škrleta, osnovali smo prvu i jedinu vinsku proizvođačku organizaciju u Hrvatskoj P. O. Škrlet, koja pokreće vlastitu proizvodnju priznatu od Ministarstva poljoprivrede. Ove godine smo osmislili novi proizvod Škrlet u limitiranoj seriji iz vinograda svih vinara iza jedne etikete. To je vino u kojem će se prepoznati trud, rad i kreativnost svih vinara Moslavine i koji će vinoljupcima dočarati karakterističnost terroira moslavačkog vinogorja. Škrlet s novim ruhom s novom etiketom koju je dizajnirao Marin Šubašić, pod zajedničkom robnom markom, plasirat ćemo na tržište u limitiranom izdanju od 5000 boca. Osim te limitirane serije svi vinari i dalje će proizvoditi vina s vlastitim etiketama. Ovakav iskorak je dokaz zajedništva moslavačkih vinara te je projekcija budućnosti hrvatskog vinogradarstva i vinarstva’, kazao je predsjednik P. O. Škrlet, Tomislav Trdenić.

Zajednički škrlet organoleptički je opisao sommelier Tomislav Jakopović. ‘Na nosu možete osjetiti dugačko ali nenametljivo sortno prepoznatljivo vino u kojem dominiraju voćne i cvjetne note s blagim herbalnim primjesama. Aromatske komponente, na nepcu su još više istaknutije kroz svježinu i mineralnost. Ovakvo uravnoteženo i strukturirano vino, koje je na tržištu nakon nepunih tri mjeseca po završetku berbe, finalni je proizvod koji se može poslužiti u bilo kojem trenutku za bilo kojim stolom’, istaknuo je Jakopović.
Održan je i stručni skup ‘Novo ruho Škrleta’ u Maloj Ludini na seoskom imanju Moslavačka priča, na kojem je najprije govorila doc. dr. sc. Zvjezdana Marković.’ Škrlet je prva sorta koja je ušla u klonsku selekciju i ima registrirana tri klona, a radi se i na marketingu sorte kako bi postala prepoznatljiva u svim područjima Hrvatske’, kazala je među ostalim docentica Marković.

‘Zaštićene oznake izvornosti i zemljopisnog podrijetla kod vina’ prezentirala je pomoćnica direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore (HGK) Žaklina Jurišić i pojasnila kako Škrlet može dobiti oznaku izvornosti u Europskoj uniji.

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak, prilikom izlaganja teme ‘Proizvođačke organizacije i učinkovito upravljanje resursima’ istaknuo je da je Proizvođačka organizacija Škrlet napravila veliki iskorak u dosadašnjoj praksi poslovnog udruživanja poljoprivrednika te putem jedinstvene zajedničke boce omogućila tržištu ujednačenu kvalitetu vina te autohtone sorte.

U Hrvatskoj se proizvode odlična vina, ali Hrvatska, mala vinogradarska i vinarska zemlja, još nije prepoznata na svjetskoj karti vina. Zato je neophodno naša vina certificirati u Europi i uporno predstavljati u svijetu.

‘O zelena gorice Molbice, lipa, ugodna,
tebe štuju snašice, divice, gizda i plodna;
ti si svakoj divi mila, tebe želi svaka vila:
ti si dobrim vinom i sadom rodna.’
(Matija Petar Katančić, 1750.-1825.)

Objavljeno u reviji Agroglas 18. prosinca 2019.



Tagged: , , , , ,