Jasna Horvat: Antiatlas

Može li se putovanjem ostvariti potreba za upoznavanjem prostora i kultura? Nosimo li na putovanja ono što je doista potrebno i jesmo li na putovanjima drukčiji no inače? Kako se pokrećemo, koga upoznajemo i što pamtimo?
Jasna Horvat-AntiatlasPitanja su to na koja čitatelj može dobiti odgovor u ‘Antiatlasu’ Jasne Horvat, u izdanju Naklade Ljevak, nastalom u Osijeku nakon autoričinih povrataka s najrazličitijih odredišta. Susreću se tu Indija i Jordan, Izrael i Meksiko, Kina i Brazil, Palma de Mallorca i Krk, Pariz i Barcelona, Moskva i Beograd, Kopenhagen i Tallinn, Sankt Peterburg i Helsinki, Stockholm i Beč te Zagreb i Osijek. ‘Antiatlas’ donosi razmišljanja o ljudskoj pismenosti, o odlikama hebrejskog i majanskog pisma, Lullovoj ‘Ars magni’ i hrvatskoj glagoljici, uspoređuje življenja po tradicijskom kanonu i po odlikama novoga doba. ‘Antiatlas’ je knjiga i o suputnicima – važnom i vrijednom ‘začinu’ odjeljivanja iz kolotečine i svakodnevice, u njemu su portretirani važni kulturni predstavnici proputovanih destinacija, turistički vodiči, slučajni prolaznici, ali i autoričini bliski prijatelji.

‘Antiatlas’ je istodobno hommage putovanju, književnosti i prijateljstvu. On je kulturološka studija, intimni itinerarij te autoričin idearij u koji su upisani poticaji za stvaranje njezinih književnih tekstova. Neka od opisanih putovanja dio su tekstova koje je Jasna Horvat u tom trenutku ispisivala, a neka od putovanja nadahnula su autoricu za buduće, danas uglavnom ukoričene tekstove.

Osim što ‘Antiatlas’ može poslužiti kao vodič i putnički priručnik onima koji putuju, ujedno je i vodič onim putnicima koji ne putuju već u svakodnevici traže putokaze za širenje vlastitih spoznaja o kulturi, filozofiji, povijesti i baštini. Time Jasna Horvat potvrđuje tezu kako je svaki dan jedno novo putovanje te da se tekstom ostvaruje odlazak u druge prostore jednako kao što se uobičajene vizure svakodnevice izoštreno uočavaju tek odlaskom i/ili pristankom na putovanje .

Jasna HorvatMoja zapisana putovanja moj su ‘Antiatlas’ umnogome različit od onoga koji tražim. Pisala sam ga nazivajući samu sebe Alemperkom – mitskom pticom pričalicom, a po uzoru na one putnike čija su traganja za idealnim mjestom ostala sačuvana posredovanjem pisane riječi. Ti su putnici Odisej i Don Quijote, Ksenofont sa svojim ‘Efeškim pričama’, Ibn al-Džubajr, Evlija Čelebija, Ibn Haukal, Lav Afrikanac, Dante s ‘Božanstvenom komedijom’, a iz ovih naših krajeva – Marko Polo sa svojim ‘Milijunom’, Vladimir Mažuranić sa studijom ‘Melek Jaše Dubrovčanina’, Hektorović sa ‘Ribanjem i ribarskim prigovaranjem’ te najrazličitiji biblijski i jeruzalemski itinerariji i svi ostali tekstovi koji su ozbiljavali moju potrebu da imaginarno ovjerim u stvarnom.

‘Antiatlas’ okuplja stvarna zbivanja i stvarne mape te predstavlja jedan od načina kako se izgubiti u vremenu i pronaći u prostoru. U njemu se nalaze fragmentirani i izrabrani dijelovi putopisa koje sam pisala i u obliku pisama slala svojim prijateljima. Prvi dio započinje apodemijom – uzvikom najave kretanja na put – u njemu se istodobno susreću odlazak i povratak, umijeće putovanja i umijeće ostajanja, pisanje i čitanje, stvarno i imaginarno. Drugi dio nastajao je po uzoru na čuvenu ars apodemicu ili nauk o umijeću putovanja. U njemu sam razmišljala o ovodobnom Homo viatoru – čovjeku u hodu i pokretu te sam mu namijenila svoje podsjetnike koje koristim kao dio osobne metodike ‘umijeća putovanja’.

Jasna Horvat (1966.) hrvatska je književnica, teoretičarka kulture i znanstvenica iz grane kvantitativne ekonomije. Prvi ciklus njezina književnog stvaralaštva poetski interpretira mitološke teme (‘Izgubljena vila’, 2002., ‘Alemperkina kazivanja’, 2005. i ‘Krijesnici’, 2009.) dok epistolorani roman (‘Pismo u pismu’ iz 2008. – suatorstvo s Irenom Vrkljan) najavljuje drugi ciklus i pet romana studija (‘Az’, 2009., ‘Bizarij’, 2009., ‘Auron’, 2011., ‘Vilikon’, 2012. i ‘Alikvot’, 2014.). Književni diskurs Jasne Horvat odlikuje propitivanje književnih potencijala, nadahnutost baštinskim sadržajima i nesvakidašnja imaginacija. Jasna Horvat dobitnica je nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za književnost 2010. godine te Pečata grada Osijeka 2011. godine.

Do sada objavljeno:
Alikvot, Algoritam, Zagreb, 2014.
Nevidljivo nakladništvo (suautorstvo s Nives Tomašević), Naklada Ljevak, Zagreb, 2012.
Vilikon, Naklada Ljevak, Zagreb, 2012.
Osnove statistike (suautorstvo s Josipom Mijoč), Naklada Ljevak, Zagreb, 2012. (drugo izdanje, 2014. godine)
Auron, Naklada Ljevak, Zagreb, 2011.
Bizarij, Naklada Ljevak, Zagreb, 2009.
Az, Naklada Ljevak, Zagreb, 2009. (nagrada HAZU za 2010. godinu)
Krijesnici, Algoritam, Zagreb, 2009.
Pismo u pismu (suautorstvo s Irenom Vrkljan), Naklada Ljevak, Zagreb, 2008.
Alemperkina kazivanja, Naklada Ljevak, 2005., ilustracije Pika Vončina (posebna pohvala 2006. u Katalogu odabranih naslova dječje literature)
Izgubljena vila, Matica hrvatska, Osijek, 2002.
Statistika s pomoću SPSS/PC+, Osijek, 1995.

N. L.


Pročitajte još: Jasna Horvat: Bizarij u Beču , Jasna Horvat zadivila Beč


 

Tagged: , , , , , , , ,