Proslavljeni umjetnik Stephan Lupino nedavno je izborio tešku borbu s koronom, kada je bio hospitaliziran, a život mu visio o koncu. Sada se polako oporavlja, a teška bolest inspirirala ga je da se s njom obračuna novim djelima.
Za ‘Kineski rulet’ inspirirala ga je opasnost od globalnlg zagađenja, koja jedno od svojih većih izvorišta nalazi u tom dijelu svijeta. Njegov stilizirani Zmaj kao simbol Kine i njezine moći, upozorio je na taj problem, ali vizionarski nagovijestio dolazak virusa koji je pokorio planet.
‘Nakon što je u svojim apokaliptičnim vizijama Lupino ostvario niz skulptura, a ubrzo i slika plitkog reljefa, poput Kineskog ruleta, sada je u ovo nemilo doba, kada je, doista, čitav svijet doživio svoj restart na političko-gospodarsko-društvenoj razini pod okriljem pandemije i sve se podredilo upotrebi nove tehnologije i internacionalnim korporacijama koje organiziraju svojim vjernim potrošačima društveni život, i kada je Lupino, taj senzibilni urban cowboy prošao osobne drame, i preživio covid-19, naslikao je ili bolje izrezbario je i izmodelirao na svoj originalan način tu opaku Lady Coronu, koja iz otvorene utrobe sije posvudašnju smrt’, zapisala je Branka Hlevnjak, likovna kritičarka i povjesničarka umjetnosti, inače dobra poznavateljica njegova rada kojeg je i nazvala – lupinizam.
Na njegov se novi rad osvrnula i dr. art. Mirna Rudan Lisak, autorica publikacije i izložbe ‘Umjetnost u vrtlogu strasti, nemira i napetosti’ dosad postavljene u Zagrebu, Sisku i Vukovaru, koja će se uskoro preseliti u Osijek.
‘Zakoračivši u pakao bolesti najednom je bio u mogućnosti spoznati Lady Coronu iz posve suprotne perspektive – ne više izvana, nego iznutra – a tada je njezinu utrobu doživio kao nezasitno grotlo, čija se glad osobito hrani upravo onima koji se sami bacaju u smrtonosni zagrljaj ne vjerujući u njezinu stvarnu moć’,navela je Rudan Lisak.
Nakon izuzetno uspješne izložbe u Sisku, Tomislav Škrbić, predsjednik tamošnjeg ogranka Matice hrvatske, zabilježio je: ‘Radovi Kineski rulet i Lady Korona, ponovno otvaraju Lupinovu umjetničku viziju posthumane i transhumane suvremenosti u kojoj prebivamo i koja, barem neke od nas, ostavlja u nijemom čuđenju. Čini se, naime, kako je upravo ne-ljudska i anti-ljudska moć virusa koji hara planetom potaknula umjetnikovu najdublju potrebu za umjetničkim izrazom kako trenutne svjetske situacije tako i konstitucije svijeta uopće’.
Lupinov rad zamijećen je i u inozemstvu, čemu svjedoči osvrt profesora Andrewa Hemingwaya s Oxforda: ‘Kineski rulet prikazuje cijev pištolja s jednom komorom napunjenom virusom. Pozivanje na ruski rulet, potencijalno fatalnu igru, sa šansom 1 prema 6 za smrt, označava da je ova bolest nasumična, smrtonosna i potencijalno fatalna za one koji su bili izloženi. Lubanje i posmrtne maske naseljavaju sliku, izazivajući užas koji se nalazi ispod površine ljudskog stanja’, znalački je primijetio Hemingway koji je, pak, za ‘Lady Coronu’ napisao da je ‘mješavina ljepote i užasa koja podsjeća na srednjovjekovne prikaze leševa s izloženim i ranjivim utrobama. Virus je prikazan tako da napada mozak i grudi – kognitivna i afektivna stanja predaju se pošasti.’
Mustafa Topčagić / Foto: FAMA i Lupino
