Legenda kaže da postoji jedno malo selo u Imotskoj krajini koje nosi ime posebnog sveca – fratra po imenu Muhlo koji je ‘spasio’ svoje seljane i zauvijek im promijenio živote. Beatifikacija i čistilište, lažne oporuke i čarobni napici, lažne smrti, lažna začeća po Duhu Svetom te ukazanja anđela Gabrijela, djela su domišljatog fratra koji je zajedno sa svojim seljanima osvojio srca publike zagrebačkog Kazališta Komedija na svečanoj premijeri provokativne i urnebesne parodije ‘Legenda o svetom Muhli’.
Mate Matišić je napisao ovaj tekst 1983. godine, a najava ‘Legende o svetom Muhli’ pobudila je veliki interes javnosti, kao i uvijek kad je riječ o njegovim kazališnim uprizorenjima, te se danima uoči premijere tražila ulaznica više.
Zanimljive situacije i jezične strukture, u režiji Zorana Mužića, na sceni je oživio vrsni glumački ansambl zagrebačkog kazališta. Filip Juričić, Davor Svedružić, Vinko Kraljević, Ivica Zadro, Ana Magud, Igor Mešin, Goran Malus, Damir Lončar, Jasna Palić Picukarić, Vanda Winter, Ivan Magud, Dubravka Ostojić, Saša Buneta i Tomislav Martić, zasluženo su ispraćeni višeminutnim pljeskom iz prepune obnovljene kazališne dvorane.
Izravno nadahnuta čuvenom Boccacciovom zbirkom novela koju, kao i autorov zavičajni prostor Imotske krajine u kojem se radnja odvija, napućuju ljudi s mnoštvom mana i ponekom vrlinom, vrsno se poigrava s nabožnim žanrom srednjovjekovne legende koju zaogrće u parodijsko ruho, združujući je s farsom i groteskom, ispreplićući tako ozbiljno sa smiješnim, sveto s tjelesnim, nadnaravno s prizemnim i lascivnim.
Lukavi i snalažljivi fra Muhlo, svoje prostodušno stado zavarava i manipulira lažima, vješto balansirajući između ovog i ‘onog’ svijeta, lažnih časnih sestara i lažnih mrtvaca, željeznih gaća i izgubljenih ključeva, grobokradica te čitavog niza spletki, sve u svrhu osobnog zadovoljenja i novih erotskih igri.
K. K.
