Nekadašnja Župa Murter, osnovana je krajem 14. stoljeća, od kad se bilježe i intenzivnija doseljavanja prvih obitelji iz mjesta u zaleđu biskupije. Geografski zatvorena mala sredina, do koje je u to vrijeme i brodovima bilo teško doći, od svojih početaka obilovala je izričajima narodnih običaja koji su bili specifični za to doba.
Upravo iz vremena svojih praotaca, Murter bilježi veoma staru tradiciju pokladne zabave, u kojoj se u fragmentima naziru i utjecaji okolnih kopnenih mjesta. Murterske bake pokladna su tradicija koja datira, uzmu li se u obzir sjećanja najstarijih mještana, i 130 godina u prošlost. Najstarija foto dokumentacija, stara više od pola stoljeća, vrijedan je trag nematerijalne kulturne baštine Općine Murter.
Murterske bake, kao malo koja pokladna povorka u državi, bilježi konstantan rast sudionika, a kreativnošću često nadmašuje samu sebe. Naime, u Murterskim bakama nema kupovnih kostima, nego je svaki osmišljen zasebno i ručno sašiven. U povorkama sudjeluje najmanje 30-ak organiziranih grupa, a publika broji i preko 5000 posjetitelja (čime nadmaši dvostruko broj stanovnika!).
Naziv pokladnog događaja Murterske bake, svojstven je samo Murteru. Korijen vuče iz naroda, gdje se izraz ‘baka’ koristio kao sinonim za pogrdno, ružno, nakaradno. ‘Zidovi ocrne, a same bake po zidovima’, jedna je od narodnih uzrečica koja ide u prilog nazivu.
Anegdota koja opisuje naziv ‘bake’, vezana je i za supružnika koji se vraća kući nakon druženja uz čašu vina previše. Žene bi se ispovijedale jedna drugoj na sljedeći način: Ako bi suprug bio malo pripit, žene bi rekle, ‘sinoć mi je došla mi je nevistica’. U slučaju da bi bio loše volje i teturav, stanje se opisivalo kao ‘došla mi je nevista’. No, ako bi se jedva uspeo stubištem, posrtao, vidno lošeg stanja, šaputale bi, ‘došla mi je baka’.
U počecima poklada, maske su bile jednostavne izvedbe. Muškarci su se odijevali kao žene, a žene kao muškarci. Tajnost bi se postizala i dobrom ‘scenskom’ izvedbom, te licem prekrivenim priručnom bojom ili pomagalom. Cilj je bio nasmijati okolinu i dobro se zabaviti, taj posljednji dan prije početka korizme.
Najstariji mještani i danas prepričavaju pokladne nestašluke. Tematski su uglavnom bili vezani za aktualne događaje iz proteklog razdoblja mjesta, projicirane u ugodan humor koji je svima, pa i ismijanima, bio veoma simpatičan. Posebnost je u tome što tema nikad nije bila vezana za političku scenu.
No, najdraže su bile insinuacije na ljudsku intimu i seksualnost. Tako se i danas prepričavaju kreativni nastupi pojedinih aktera povorke. Pamti se, primjerice, kako se skupina mladića prerušenih u dimnjačare, hlača ogoljene stražnjice, penjala i skakala po krovovima. Ništa manje smijeha nije izazivao niti zaljubljeni par na magarcu, u sastavu žene krupnije građe koja iz mišine pije vino, dok njezin partner u predjelu prepona ima veoma izražen klip kukuruza i dvije glavice crvenog luka.
U to doba, običaj je bio da žene iz Slavonije dolaze u robnu zamjenu dobara, vune za jaja, krpa za šudare (marama za glavu, dio nošnje), stoga su u povorci i takve maske bile česte.
Murterski karneval sačinjen je od tri povorke
Maškarana regata Latinsko idro: Spoj je to karnevalske zabave i regate na tradicijskim jedrima, koji se uvijek održava subotom.
Dječja povorka: Stara je 30-ak godina, a za taj događaj rezervirana je nedjelja.
Velika povorka: Najsenzacionalniji defile mnogih maškaranih grupa, održava se tradicionalno na pokladni utorak. U njoj sudjeluju odrasli i pobjednici dječje povorke.
Prva veća organizirana maškarana skupina, koja se nazivala ‘Banda Štramba’, datira iz 1940-tih godina. Izmislili su dodatan način zabave, koji se opet vraća na scenu današnjih povorki.Konopom bi za drvena zaprežna kola privezali stare lonce, tave, sve što je bilo od metala i stvaralo nesnosnu buku, te bi se vozili cijelim mjestom, zabavljajući mještane.
Prvi planirano sašiveni kostimi, nastali su prije 50-ak godina. Predstavljali su baruna Trenka i Venecijanca. Kao senzacija tadašnjih dana, nešto novo i nesvakidašnje, pamte se u Murteru i Šibeniku, gdje su vrsni glumci prošetali raskošne kostime.
Murterske bake , kao malo koja pokladna povorka u državi, bilježi konstantan rast sudionika i razvoj kreativnosti. Osim kostima, mnogo se polaže u osmišljavanje scenskog nastupa tako da je ponekad teško reći da je pojedina skupina samo obična maškarana skupina. Više im odgovara usporedba s teatarskom družinom, jer njihovi nastupi pomno su i do detalja osmišljena predstava.
Opširnije na: www.murter-carnival.info
H. H.
