Iako je 2020. godina bila izazovna i teška, vrijedi baciti posljednji pogled na nju i izdvojiti one naslove koje ćemo još dugo pamtiti. Iz Naklade Ljevak donosimo pet publicističkih naslova koji su obilježili prošlu godinu.
Jadranka Kosor, prva žena koja je sjela na čelo hrvatske Vlade u jednom od najturbulentnijih razdoblja hrvatske politike, u svojoj knjizi ‘Premijerka’ izbrušenim pripovjedačkim stilom piše o najvažnijim političkim zbivanjima te zakulisnim igrama, ali i sasvim otvoreno o svom djetinjstvu, ocu i majci, djevojaštvu, studiju i novinarskim počecima. Piše razotkrivajući svoju osjećajnu stranu, bez uljepšavanja, govori potresno i o traumama koje su obilježile njezin život. Ovo je i knjiga o ženama u politici i na pozicijama moći, činjenici koliko je danas to još uvijek rijetkost, te višestrukim preprekama i predrasudama s kojima se jedna političarka mora susretati, za razliku od svojih muških kolega.
Knjiga njemačkog novinara i pisca Michaela Martensa, na kojoj je radio sedam godina i koja je izazvala vrlo živu raspravu u cijeloj regiji, daje sveobuhvatan pregled Andrićeva života i djela, pomno pazeći na okolnosti i kontekst vremena i mjesta. Oko Andrića i dan danas polemike i debate ne jenjavaju, a Martensova knjiga, kako sam kaže, pokušaj je da se približi jednom čovjeku i njegovom vremenu. U ovoj opsežnoj biografiji Martens zaključuje da je Ivo Andrić bio gotovo sve što je umjetnik u dvadesetom stoljeću mogao biti: revolucionar, diplomat, reakcionar, oportunist, ali ponajprije i najvažnije izvanredan pripovjedač i umjetnik koji je u svojim pričama i romanima na maestralan način isprepleo i ujedinio književno balkansko, orijentalno i europsko.
Rutger Bregman, međunarodni autor bestselera i ugledni povjesničar, preko noći je postao svjetska senzacija kada je prošle godine na Svjetskom Ekonomskom Forumu u Davosu oštro kritizirao svjetsku elitu, promašenost filantropije bogatih i sklonost milijardera da izbjegavaju plaćanje poreza, te nužnost pravednog oporezivanja. U svom novom djelu ‘Ljudski rod: Povijest čovječnosti‘, Bregman pruža novu perspektivu na ljudsku povijest osporavajući uvriježeno mišljenje kako su ljudi u srži sebični i zli. Bergman nam kroz niz primjera pokazuje kako vjerovati u ljudsku darežljivost i suradnju nije fantazija, nego da je čovjek upravo predodređen da bude ljubazan i spreman na povjerenje u drugoga.
Jedan od najutjecajnijih rock novinara s jugoslavenskih prostora, Dušan Vesić u knjizi Zamisli život bavi se prvom generacijom bendova koji su krajem sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća promijenili rock scenu u Jugoslaviji i postavili nove standarde kreativnosti. Vesić je ponudio široku analizu kako cijelog pokreta tako i svih pojedinačnih sudionika, što će nam omogućiti da se iz prve ruke upoznamo s Azrom, Pankrtima, Filmom, Prljavim kazalištem, Haustorom, Idolima, Parafom, Šarlom akrobatom, Lačnim Franzom i drugim važnim junacima te generacije, preslušamo ponovo njihove najveće uspjehe, prođemo s njima njihove uspone i padove i ispratimo njihove pojedinačne sudbine, uz mnoštvo poznatih i dosad nepoznatih podataka.
Nakon uspjeha prethodnih knjiga (Točna boja neba, Zao zrak i U zemlji klanova) hrvatski znanstvenik Igor Rudan završava svoju popularnoznanstvenu ‘Tetralogiju o 21. stoljeću’ knjigom ‘Očekujući vatre’ u kojoj razmatra izazove s kojima će se čovječanstvo suočavati tijekom 21. stoljeća. Knjiga započinje analizama održivosti brojnih postojećih trendova i vjerojatnim ograničenjima koja će se s vremenom ukazati. Zatim izdvaja najznačajnija područja napretka od početka ovog stoljeća kao i promjene u ljudskim životima diljem svijeta. U završnom dijelu knjiga se okreće budućnosti i donosi predviđanja o napretku, ali i izazovima koje bi nastavak 21. stoljeća mogao donijeti čovječanstvu.
N. L.
