Jeste li znali da 66 posto površine Osla čine šume? A jeste li znali da se duboko u najvećem dijelu ovog područja, Nordmarki (Sjeverna šuma) nalazi jedinstven umjetnički projekt, toliko poseban da neće biti gotov prije 2114. godine?
Projekt nosi naziv ‘Knjižnica budućnosti’, a započeo je 2014. godine. Sada se, na izmaku prvog desetljeća, i hrvatski autori mogu prijaviti za sudjelovanje u ovom jedinstvenom projektu, potučuju iz Norveškog veleposlanstva u Zagrebu.
Ukratko, ideja projekta je zasaditi stabla koja će tijekom sto godina izrasti u šumu. Od te sirovine proizvest će se papir koji će se koristiti za tiskanje antologije u čijem pisanju će do 2114. godine sudjelovati 100 autora, po jedan za svaku godinu projekta. Rukopisi će se čitavo vrijeme držati tajnim sve do objavljivanja u posljednjoj godini projekta. Tema i duljina svakog teksta tajna je za sve – osim za pisce, naravno.
Na taj će način nastati u potpunosti ekološki održiva knjiga, jedinstveno djelo pohranjeno za budućnost, koje neće ostaviti svoj otisak na prirodi, nego samo u srcima čitatelja.
Katie Paterson, škotska umjetnica, dobila je ideju za ovaj projekt prije puno godina. Smatrala je da bi neobično područje Nordmarka, popularno mjesto za bijeg građana Osla koji žele skijati, planinariti i općenito pobjeći od buke i tempa grada, bilo savršeno za projekt. 
Kako je grad okružen drvećem, zamislila sam da šuma može biti dio ljudske psihe na mnogo naglašeniji način, rekla je za Visit Norway.
Stoga je 2014. godine zajedno s lokalnim šumarima i malim timom ljudi posadila preko 1000 smreka. Sjeme lokalnog porijekla bilo je skriveno u bijelom vosku kako bi se spriječile štetočine.
Do sada su u projektu sudjelovali mnogi poznati autori, među njima i Norvežanin Karl Ove Knausgård, za kojeg se priča da je u konkurenciji za Nobelovu nagradu za književnost za svoju poznatu seriju ‘Moja borba’, i Kanađanka Margaret Atwood, možda najpoznatija po ‘Sluškinjinoj priči’.
Future Library: An Introduction from Katie Paterson on Vimeo.
Rukopisi nastali za projekt čuvaju se u “Sobi tišine”, posebnoj prostoriji napravljenoj od 16.000 komada drva iz šume Nordmarka i smještenoj na najvišem katu nedavno otvorene Deichmanove knjižnice u Bjørviki u Oslu, tik uz zgradu Opere. 
Riječ je o obostranom povjerenju nas i budućih generacija. U njih, da završe što smo počeli – jer za 90 godina neće biti ni mene, ni vas. Ali i oni vjeruju u nas, da smo spremni raditi ovakve međugeneracijske projekte, za njih i budućnost, dodaje Anne Beathe Hovind predsjednica ”Knjižnice budućnosti” za HRT.
Tko zna, možda neki autor ili autorica iz Hrvatske dobije priliku napisati djelo koje će se pridružiti neobjavljenim rukopisima Knausgårda, Atwood i Davida Mitchella u ‘Sobi tišine’? Što mislite tko bi to trebao biti? Uostalom, možda još nije ni rođen!
N. A. / Tord Baklund/VisitOSLO
