U izdanju Naklade Ljevak objavljena je knjiga norveškog književnika Jona Fossea – ‘Novo ime’.
Starac slikar i udovac Asle živi svoj samotnički život na jugozapadnoj obali Norveške. Njegovi su jedini prijatelji ribar Asleik i galerist Beyer. U Bjorgvinu živi još jedan Asle, također slikar, ali usamljeni alkoholičar. Asle i Asle su dvojnici – dvije verzije iste osobe, dvije verzije istog života. Božić se približava u posljednjem nastavku ‘Septologije’ Jona Fossea ‘Novo ime’; Asleik i Asle tradicionalno zajedno objeduju, ali Asle ove godine pristaje proslaviti Božić s Asleikom i njegovom sestrom Guro. Na Badnjak Asleik, Asle i pas Bragi voze se Asleikovim čamcem na Sygnefjord. Paralelno pratimo živote dvojice Aslea u mladosti: jedan upoznaje svoju životnu ljubav, pridružuje se Katoličkoj crkvi, počinje izlagati s Beyerom i zarađuje za život svojim slikama. I drugi se ženi, ali njegovo vjenčanje završava bolnim prekidom.
Jon Fosse rođen je 1959. u Haugesundu (Norveška). Studirao je književnost na Sveučilištu u Bergenu. Na Sveučilištu u Hordalandu predavao je kreativno pisanje. Povremeno je radio kao novinar i urednik. Piše prozu, poeziju, drame, eseje, kratke priče i knjige za djecu. Debitirao je 1983. godine romanom ‘Crveno, crno’. Prva Fosseova drama ‘I rastati se nećemo nikada’ premijerno je izvedena 1994. godine. Napisao je više od četrdeset drama koje su prevedene na pedeset jezika. Danas je jedan od najizvođenijih svjetskih dramskih pisaca i najpoznatiji norveški dramatičar nakon Henrika Ibsena. Fosseovi romani prevedeni su na više od dvadeset jezika, a osobito su čitani Jutro i večer, To je Ales, ‘Melankolija 1’ i ‘Melankolija 2’ te Septologija, a on se danas smatra jednim od najvažnijih živućih svjetskih pisaca. Djela su mu dobila brojne književne nagrade u Norveškoj i inozemstvu. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost za svoje inovativne drame i prozu koja daje glas neizrecivom.
O prevoditelju:
Munib Delalić (1950., Ljubuški) na Filozofskom fakultetu u Sarajevu diplomirao je na grupi historija jugoslavenskih književnosti i srpskohrvatski/hrvatskosrpski jezik. Od 1974. živio je i radio u Mostaru baveći se prosvjetnim i književnim radom. Neko vrijeme bio je jedan od urednika časopisa za kulturu i društvena pitanja Most. Od rujna 1993. živi u Norveškoj, u Oslu, gdje radi kao pisac i prevoditelj; jedno vrijeme radio je kao vanjski suradnik na Institutu za istočnoeuropske i orijentalne studije.
U književnosti se pojavio 1970-ih objavljujući uglavnom poeziju u raznim listovima i časopisima. Godine 1973. nagrađen je za ciklus pjesama na pjesničkoj manifestaciji Slovo Gorčina u Stocu. Za prvu objavljenu knjigu, zbirku pjesama ‘U krugu krug’, dobio je nagradu izdavačke kuće Svjetlost u Sarajevu za najbolju prvu knjigu objavljenu 1978. Za pjesničku zbirku ‘Sjaj usputne postaje’ dobio je Planjaxovu nagradu za najbolju knjigu pjesama objavljenu u BiH u 2001. Za knjigu ‘Razgovor s nadom’ nagrađen je Godišnjom nagradom Društva pisaca BiH za najbolju knjigu objavljenu u BiH 2010. Dosad je objavio 13 pjesničkih knjiga.
Objavio je knjigu eseja na norveške književne teme ‘Sjeverno od svega’ i knjigu zapisa na skandinavske književne teme ‘Tragom sjevernog pisma’. Bavi se prevođenjem s norveškog jezika i objavio je više od sedamdeset beletrističkih naslova. Za svoj prevoditeljski rad dobitnik je brojnih nagrada. Član je Društva hrvatskih književnika, Društva pisaca Bosne i Hercegovine, PEN-a Bosne i Hercegovine, Društva književnika Norveške, Norveškog književnog centra, Društva prevoditelja Norveške i PEN-a Norveške.
Iz knjige:
‘i u sebi govorim Oče naš, koji jesi na nebesima, sveti se ime tvoje, dođi kraljevstvo tvoje; budi volja tvoja kako na nebu tako i na zemlji; Kruh naš svagdanji daj nam danas, i otpusti nam duge naše kako i mi otpuštamo dužnicima našim, i ne uvedi nas u napast, nego izbavi nas od Zla, podignem palac i kažiprst do prvoga od tri zrnca u nizu i u sebi govorim Ave Maria, gratia plena, Dominus tecum; Benedicta tu in mulieribus, et benedictus fructus ventris tui, Jesus; Sancta Maria, Mater Dei, ora pro nobis peccatoribus, nunc, et in hora mortis nostræ, polako udahnem i polako izdahnem i udahnem i podignem palac i kažiprst do drugoga zrnca i u sebi govorim Zdravo Marijo, milosti puna, Gospodin s tobom; Blagoslovljena ti među ženama i blagoslovljen plod utrobe tvoje, Isus; Sveta Marijo, Majko Božja, moli za nas grešnike sada i na času smrti naše, dišem ravnomjerno i pomislim to je to, ako ništa drugo, ne više s onima koje nisam volio, polako udahnem i polako izdahnem i podignem palac i kažiprst do trećega zrnca i u sebi govorim Ave Maria, gratia plena, Dominus tecum; Benedicta tu in mulieribus, et benedictus fructus ventris tui, Jesus; Sancta Maria, Mater Dei, i metak me plavoga svjetla pogodi posred čela i eksplodira i, sav u vrtoglavici, u sebi govorim ora pro nobis peccatoribus, nunc, et in hora’. 
‘Septologija’ (norveški: Septologien) romaneskna je serija u sedam romana i tri sveska norveškog pisca Jona Fossea, prvi put objavljivana između 2019. i 2021. godine. Ovo romaneskno remek-djelo prepoznatljivo po svom narativnom stilu s minimalnom interpunkcijom i istraživanju egzistencijalnih tema, Fosse je osmislio 2015. godine. Rad na svom najvažnijem i najambicioznijem književnom djelu ‘Septologija’ (2019.-2021.) započeo je nakon prelaska na katoličanstvo. ‘Drugo ime’, ‘Netko sam drugi’ i ‘Novo ime’ sugestivna su veličanstvena pripovijest o prirodi umjetnosti i Boga, o alkoholizmu, prijateljstvu, ljubavi i prolasku vremena. To je roman o smrti, ali i o iskustvu života. ‘Septologija’ danas važi kao remek-djelo norveške, nordijske, europske i svjetske književnosti. Prevedena na više od dvadeset jezika, književna kritika ovaj je Fosseov roman prihvatila aklamacijom.
Jon Fosse je za ‘Septologiju’ dobio brojne nagrade, uključujući nagradu Brage i nagradu norveške kritike. Roman je bio u užem izboru za International Booker Prize i American National Book Award. ‘Septologija’ je ujedno i romaneskni ciklus koji je značajno pridonio da Fosse dobije Nobelovu nagradu 2023. godine.
U prijevodu Muniba Delalića, na ukupno 1020 stranica, hrvatsko izdanje ‘Septologije’ (2023.– 2025.) zasigurno je jedan najvećih izdavačkih pothvata u posljednjih nekoliko godina.
N. L. / Foto: Promo i Tom A. Kolstad
