Narodska jela od lokalnih namirnica trebala bi biti osnova za osmišljavanje autentične hrvatske kuhinje, za koju danas jedni govore da je najbolja na svijetu, a drugi da je nema.
Hrvatska nacionalna kuhinja dijeli se na kontinentalnu i mediteransku i svaka od njih ima svoje specifičnosti i utjecaje, a zasad imamo 48 registriranih zaštićenih proizvoda s oznakom izvornosti ili zemljopisnoga podrijetla na razini EU, od pršuta, kobasica i janjetine do školjki, maslinovog ulja i meda. Mogućnosti za gastroturizam kod nas nisu dovoljno iskorištene, a koliki se potencijal tu krije pokazuju proslave dana općine, obljetnica, sportskih, lovačkih i vatrogasnih veselica na kojima se pripremaju lokalni specijaliteti – naglasci su to iz predavanja Božice Brkan u Hrvatskom državnom arhivu pod naslovom ‘Oblizeki – tradicijska jela za budućnost’.
Naslov ‘Oblizeki’ odnosi se na gastronomske i duhovne poslastice o kojima Božica Brkan piše na istoimenom blogu, a ‘Oblizeki – Moslavina za stolom’ naslov je zavičajne čitanke Božice Brkan objavljene 2006. godine, koja je postigla rekordnu nakladu. Na predavanju u Hrvatskom državnom arhivu, u okviru programa ‘Kulturni četvrtak u HDA’, Božica Brkan podsjetila je iskustva zemalja razvijenijeg gastroturizma koja pokazuju da su autentična, lokalna jela od autohtonih namirnica osnova od koje treba krenuti, kao što se u Istri – i bez brendiranja – istarska jota i istarska supica.
Danas u našu prehranu ulaze egzotične vrste mesa, avokado i wasabi, no globalizacijske utjecaje ne treba nekritički prihvaćati jer dobro znamo da su neki od recepata koje smatramo tradicionalnima k nama stigli iz drugih nacionalnih kuhinja, pa se, primjerice, rožata priprema na cijelom Mediteranu. Institucije koje trebaju biti nositelji unapređenja gastronomske kulture su Ministarstvo kulture i medija te Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja i Ministarstvo turizma, a dobar primjer daju lokalne zajednice koje organiziraju gastronomske priredbe, kao što su ‘Babičini kolači’, nekadašnji ‘Kriški oblizeki’ ili ‘Zege Vege’, na kojima se čuvaju tradicionalni gastronomski običaji i pak prate suvremena kretanja u gastronomiji.
Hrvatska ima bogatu gastronomsku kulturu, a kako bi se zavičajna jela sačuvala o njima bi se trebalo učiti u školi a iskustva pojedinih regija trebala bi se češće razmjenjivati, zaključila je Božica Brkan. Kako je na kraju predavanja podsjetio Miljenko Brezak, Božica Brkan predavanjem u HDA najavila je svoj sljedeći projekt nacionalnih ‘Oblizeka’, koji će se autorski baviti hrvatskom nacionalnom kuhinjom.
Sandra Pocrnić Mlakar / Foto: Miljenko Brezak
