Godine 1896. u Ljubljani je otvorena zgrada Narodnog doma koja je 1926. odnosno 1928. postala (nakon nekoliko seoba) dom Narodne galerije.1. srpnja 1946. Narodna galerija proglašena je državnom ustanovom, no vremenom se postojeći prostor pokazuje premalim i počinje dogradnja. S novim stoljećem dobiva novi izgled i novi postav, ali vrijeme nosi svoje: 2010. izrađen je idejni projekt obnove i konzervatorski nacrt, u kolovozu 2013. počinje se s gradnjom i 27. siječnja 2016. svečano se otvara obnovljeni Narodni dom i novi postav stalnih zbirki. Uz minimalne zahvate sačuvana je povijesna kvaliteta palače, proširen je prostor stalnog postava (u prizemlje su postavljene umjetnine iz razdoblja srednjeg vijeka u koji su uvršteni odljevi crkvenih fresaka), osmišljen je kružni obilazak postava i uspostavljen je kronološki raspored , bez razdavajanja na slovenske i strane autore.

Objavljene su dvije publikacije – jedna o obnovi zgrade, a druga posvećena izboru stotinu umjetnina iz postava Narodne galerije. Prizemlje je vezano uglavnom uz srednjovjekovne majstore i sakarlne slike, skulpture i freske, dok prvi kat počinje s baroknim majstorima poput Geigera, Almanacha, Benkovića, Jelovšeka , Metzingera ili Cebeja. Važno mjesto zauzima Franc Kavčič, jedini slovenski klasicistički slikar, hrvatskoj publici blizak je Mihael Stroj, a na prijelazu 18. u 19. stoljeće nezaobilazan je Jožef Tominc – može se pratiti pojava svjetovnih motiva (krajolika i portreta) na račun religioznih ili mitskih tema. Janez i Jurij Šubic te Jožef Petkovšek približavaju se kraju 19. stoljeća, da bi svojim slikama sljedeće dvorane ispunila darovita (kako tvrde najuspješnija slovenska umjetnica) Ivana Kobilca.

Iako po svojem izričaju realistički slikar, Anton Ažbeje u svojoj školi u Münchenu podučavao ‘veliku četvoricu’ slovenskih impresionista: Ivana Grohara, Riharda Jakopiča, Matiju Jamu i Mateja Sternena. Razumljivo, ponosni na taj dio svoje slikarske baštine, kustosi Narodne galerije stavili su obilje radova na uvid publici. Završnica obilaska poklapa se s radovima Morandija, Jawlenskog, Kregara, Sedeja, Stupice, Kosa i Mušiča (od svibnja zasebna cjelina slika Zorana Mušiča, donacija ili dugotrajnih posudba njegovih djela Narodnoj galeriji).

Uz stalni postav, Narodna galerija ima i prostor za povremene izložbe u kojoj se do 25. rujna može razgledati gostujuća izložba baroknog kipara Johannesa Komersteinera i njegova kruga pod nazivom ‘Figura i ornament’ iz Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu.

Olga Vujović