Nedaleko središta mađarskog grada Pecsa (Pečuha), u kulturnoj četvrti Zsolnay, najvećem kulturnom kompleksu srednjoistočne Europe s obnovljenim i preuređenim zgradama nekadašnje tvornice porculana obitelji Zsolnay iz 19. stoljeća, posjetili smo Vinski muzej, koji je financirala Europska unija kroz IPA prekogranični program Mađarska – Hrvatska.
Glavni je cilj toga projekta bio promocija vinskoga turizma u prekograničnom području te su u tu svrhu provedene mnoge aktivnosti. U samom se muzeju mogu vidjeti sve faze njegovanja i uzgoja vina. Fotografije u prirodnoj veličini glasovitih vinara iz Vilanja (mađ. Villány) ne ostavljaju nikoga ravnodušnim, kao ni najstarija loza (kažu da je starija i od Mariborske vinske trte).
Mirisna bačva s uzorcima pruža mnogobrojne vrste mirisa kojima se opisuju vina. Nakon što pomirišete jedan od uzoraka, iz bačve izvučete drvenu karticu na kojoj stoji natpis s nazivom mirisa. Uz bogati prikaz povijesti proizvodnje vina, muzičke note od čepova i neizostavno prijevozno sredstvo s bačvicom (bicikl), možemo reći da u potpunosti opravdava naziv ‘Winespiration’
Kako bismo zaokružili posjet kulturnoj četvrti Zsolnay, svratili smo i na značajni Pannon Borrégió Top 25 Kóstolófesztivál. Vinska revija Pécsi Borozó, na čelu s glavnim urednikom Zoltanom Györffyem, koji inače izdaje i Vinski vodič mađarskom panonskom regijom, nakon organiziranoga strukovnog vrednovanja vina panonske vinske regije i proglašenja Pannon Top 25, liste najbolje ocijenjenih vina, osmi je put organizirao i poseban festival – Pannon Borrégió Top 25 – na kojem su renomiranim vinarima dodijeljena priznanja te darovi sponzora.
Vinski kraj Pečuha, Vilanja, Szekszárda i Tolne, poznat po kvaliteti i malim proizvođačima, sve se više uspinje na vinskoj sceni. Asocijacija na vino i Pecs zasigurno je sorta cirfandli, posebna sorta koja ne postoji nigdje drugdje u Mađarskoj, a u svijetu je još možemo naći samo u Austriji. Zadnjih godina proizvođači dokazuju da od nje mogu dobiti suha vina, isto kao i ona odlična slatka. Uz tradiciju i veliku proizvodnju crnih vina, među kojima je prva rasprostranjena crna sorta bila kadarka, možemo naći i ostale, poput merlota, zweigelta, cabernet sauvignona, cabernet franca, frankovke, portugisca ili pinota crnog. Osim najznačajnijih bijelih sorti poput graševine, rajnskog rizlinga, sauvignon blanca i chardonnaya, nalazimo i odlične tradicionalne mađarske bijele sorte poput cserszegi fűszeres, Irsai Olivéra i juhfarka.
Nakon ove predivne vinske priče, ukoliko ste propustili ovaj, preostaje vam dolazak na deveti festival 2016. godine, a nama neizostavan obilazak vinskih podruma te regije, o kojem ćemo više reći neki drugi put.
Željka Balja
