Hladni mjeseci ove su zime posebni. Raštika, drevno mediteransko povrće za kojim luduje svijet, konačno je pronašlo svoje odavno zasluženo mjesto na tanjurima hrvatske gastro ponude.U svijetu posebno cijenjena zbog svojih iznimnih nutritivnih i ljekovitih svojstava za koja obožavatelji ove biljke izdvajaju i do vrtoglavih stotinu dolara, u Hrvatskoj pomalo zaboravljena raštika vraća se na tanjure u restoranima Bota Šare kao jedna od vodećih delicija čije ćemo okuse obožavati ove zime.
Prestižni New York Times raštiku je svrstao među najzdravije i najskuplje namirnice. Na američkim jelovnicima pravi bum doživjela je u posljednjih deset godina, a kao neizostavan dio jelovnika preporučuju je brojni stručnjaci. U brojnim dijelovima svijeta smatraju je super hranom dok je u Hrvatskoj pomalo zaboravljena. Iako je riječ o zahvalnoj biljci koja može uspijevati u raznim geografskim područjima u Hrvatskoj su na njoj odrasle generacije, no još je uvijek podcijenjena u usporedbi s glavatim keljem, kupusom, blitvom ili špinatom. Nedovoljno se govori o njezinim prednostima, a gotovo je nemoguće pronaći je na restoranskim jelovnicima. Potencijal ove čarobne biljke prepoznao je tim cijenjene obiteljske gastro oaze Bota Šare na čijim ćemo je jelovnicima u raznolikim receptima pronaći narednih mjeseci.
‘Pisani spomen ove biljke datira još u 1580. godinu, a spominje ju Antun Sasin, hrvatski renesansni pisac u svom djelu Malahna komedija od pira. Radnja se zbiva upravo u Malom Stonu gdje se danas nalaze vrtovi obitelji Šare. Ova biljka od davnina je neizmjerno cijenjena u dubrovačkom kraju, jer je othranila generacije ribara, seljaka ali i dubrovačke vlastele. Starije generacije i danas pamte vremena između ratova u kojima ih je samo raštika spasila od gladi. Spremala se na razne načine, na menestru sa suhim mesom, kao prilog ribi, a ako bi ostalo viška sutra bi se podgrijana bacila na tavu s malo crvenog luka. Danas mi u Boti od nje radimo i domaću pastu!’, ispričao je gospar Božidar Šare, glavni ambasador raštike.
Raštika se u Hrvatskoj uzgaja u Dalmaciji, posebice u Dalmatinskoj zagori i na otocima. Nabolje uspijeva zimi kada ima najbolji okus, a razlog tome je mraz koji utječe na razvoj njezina ugodnog slatkastog okusa. Može se uzgajati i u ljetnom periodu, ali uz dovoljnu količinu vode.
Ova biljka bogata je mnogim djelotvornim sastojcima za naš organizam i preporučuje se u svakom jelovniku. Dokazano je da ljudi koji jedu više kupusnjača rjeđe obolijevaju od karcinoma, što raštiku čini superhranom. Osim što kao i ostale kupusnjače obiluje sumpornim tvarima koje štite od raka, raštika je izvanredan izvor kalcija koji je važan za čvrstoću kostiju. Također je bogata kalijem, cinkom, manganom, magnezijem, fosforom i željezom. Raštika sadrži velike količine beta-karotena odnosno vitamina A te luteina i zeaksantina važnih za dobar vid. Obiluje i vitaminima B, C, E i K te omega-3 masnim kiselinama i triptofanom koji regulira san.
Idealna je namirnica za zdravu prehranu, jer je bogata hranjivim tvarima, a niskokalorična. Jedna šalica kuhane raštike ima samo 49 kalorija. Pravilna priprema raštike ključna je za postizanje najboljeg okusa i očuvanje maksimalne količine hranjivih tvari. Kao i za ostalo povrće, za raštiku također vrijedi pravilo da se nutrijenti najbolje očuvaju što kraćom termičkom obradom.
Dobro ju je konzumirati sirovu, kao dodatak smoothiejima ili sokovima. Kada se termički obrađuje, potrebno je pet minuta kuhati je na pari kako bi vlakna omekšala te kako bi se povećala probavljivost, a istovremeno očuvali nutrijenti. Ove jeseni i zime u Boti, raštiku pripremaju na nekoliko načina.
T. D.