Retrospektivnom izložbom Ivana Meštrovića njegova se domovina i grad Zagreb s posebnim povodom odužuju velikom, svjetski poznatom umjetniku, čija se brojna djela nalaze i na zagrebačkim ulicama.
Retrospektivna izložba Ivana Meštrovića (Vrpolje, 1883. – South Bend, 1962.), koja se od 22. studenoga 2023. godine do 3. ožujka 2024. godine održava u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu, prvorazredni je kulturni događaj. Na njoj će posjetitelji kao i stručna javnost vidjeti dvjestotinjak djela, među kojima i one do sada nepoznate ili manje poznate radove iz svih umjetnikovih životnih i stvaralačkih faza. Djela su prikupljena iz muzeja, galerija, crkava i privatnih zbirki u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji, Austriji, Češkoj, Italiji, Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama.
Povod za održavanje izložbe, koju organiziraju Galerija Klovićevi dvori i Muzeji Ivana Meštrovića, jest 140. obljetnica rođenja u svijetu cijenjenog kipara, arhitekta, slikara i književnika koji se smatra jednom od najvećih osobnosti svjetske umjetnosti prve polovice 20. stoljeća.
Njegova djela krase brojne javne prostore diljem svijeta. Među najpoznatija ostvarenja spada impresivna, monumentalna skulptura ‘Indijanci’, postavljena u samom središtu Chicaga. Meštrovićeva ‘Djevojka s lutnjom’ izložena je u zgradi Ujedinjenih naroda u New Yorku, čime mu je odana posebna počast.
Iako građanin svijeta, Ivan Meštrović je ostao emotivno vezan uz svoju domovinu te joj je Darovnicom hrvatskome narodu ostavio neprocjenjivo umjetničko blago.
Ulice Zagreba, grada u kojemu je umjetnik živio i stvarao dva desetljeća, jedinstvena su izložba Meštrovićevih djela u javnom prostoru. Tako se na trgu ispred Hrvatskog narodnog kazališta nalazi jedan od gradskih simbola, ‘Zdenac života’ postavljen ondje 1912. godine. Meštrovićev potpis ima i ‘Povijest Hrvata’, skulptura s natpisom na glagoljici koja prikazuje lik brižne majke i čuvarice nacionalne baštine i identiteta.
Mnogo je još skulptura u zagrebačkom javnom prostoru, od kojih spominjemo spomenike izumitelju Nikoli Tesli, znamenitom đakovačkom biskupu i prosvjetitelju Josipu Jurju Strossmayeru, znanstveniku Ruđeru Boškoviću. Meštrovićeve se skulpture također mogu vidjeti u crkvama, ispred javnih ustanova i na najpoznatijem zagrebačkom groblju Mirogoj. Upečatljiv je Meštrovićev potpis i na jednom od zagrebačkih arhitektonskih simbola, Domu hrvatskih likovnih umjetnika izgrađenom 1938. godine, koji Zagrepčani kao posvetu autoru popularno zovu i Meštrovićev paviljon. Sakralna je djela ostvario u crkvi Krista Kralja u Trnju i znamenitoj gornjogradskoj župnoj crkvi sv. Marka u kojoj je izradio skulpture i reljef.
Sve to Zagreb čini gradom sa snažnim i upečatljivim potpisom ovog velikog i svjetski poznatog umjetnika koji mu se u povodu njegovog 140. rođendana odužuje velikom i iznimno vrijednom retrospektivnom izložbom.
Izvor: infozagreb.hr / Galerija Klovićevi dvori
