Samo dva sata vožnje autocestom od Zagreba i već ste u Slavonskom Brodu kroz koji prolaze važne prometnice prema Budimpešti, Beogradu i Sarajevu (tu je i granični prijelaz prema BiH). Prije više od 2000 godina tu se nalazila rimska Marsonia u čiji se spomen danas naziva lokalni nogometni klub u kojem je ponikao napadač Juventusa i hrvatske reprezentacije Mario Mandžukić.U Slavonskom Brodu rođene su i druge poznate ličnosti: pjesnik Dragutin Tadijanović, balerina Mia Čorak Slavenska, TV novinar Zoran Šprajc, skladatelj Zdenko Runjić, političari Ivica Račan i Zdravko Tomac, liječnik dr. Andrija Štampar, Krešimir Blažević, osnivač grupe Animatori…

Kuća Brlićevih

Obiteljska kuća sagrađena krajem 18. stoljeća na glavnom gradskom trgu, nestala je u velikom požaru 1882., a na njezinu tri godine kasnije podignuta je neoklasicistička jednokatnica, danas spomenik kulture pod zaštitom. Ivana Brlić Mažuranić rođena je u Ogulinu, a s 18 godina udala se za odvjetnika i političara Vatroslava Brlića, s kojim seli u Brod na Savi (Slavonski Brod), gdje je živjela većinu života koji je posvetila obitelji, obrazovanju i književnom radu. Kao majka sedmero djece, imala je priliku upoznati se s dječjom psihom, i tako razumjeti čistoću i naivnost njihova svijeta te su tako i nastali romani za djecu ‘Čudnovate zgode šegrta Hlapića’ i ‘Priče iz davnine’. U spomen na slavnu spisateljicu, u travnju se održava dječja manifestacija U svijetu bajki Ivane Brlić Mažuranić nastavlja tradiciju susreta koji traju od 1970. Obuhvaća obilje programa namijenjenih djeci poput dramskih, likovnih i kompjutorskih radionica, kazališnih predstava, igraonica, pričaonica, susreta s književnicima, izložbi, glazbeno-scenskih programa…

Franjevački samostan

Franjevci djeluju u Slavoniji od 13. stoljeća te najvjerojatnije i u Slavonskom Brodu, kojem su podarili vjersku, kulturnu, gospodarstvenu, ali i političku fizionomiju.

Bogata knjižnica i glazbeni arhiv govore o visokoj kulturi te školstvu koje potječe iz samostana već od kraja 17. stoljeća. Vrijedni sakralni predmeti i slike svjedoče o jakoj vjerskoj tradiciji koju su franjevci njegovali ilegalno i u tursko doba te do 1754. kao župnici i vjeroučitelji.

Ispred samostana nalazi se spomenik Dragutinu Tadijanoviću koji je jedan dio svoje školske mladosti boravio u njemu.

Tvrđava Brod

U jednom od važnih strateških i prometnih mjesta koje je kontroliralo granični prijelaz prema Turskoj i povezivalo glavne trgovačke putove, Austrija od 1715. do 1780. godine gradi veliku Carsku i kraljevsku slavonsku pograničnu tvrđavu Brod na rijeci Savi. Zajedno s utvrđenim gradovima Osijekom i Starom Gradiškom, ona pripada velikom obrambenom sustavu na granici prema turskom carstvu kojeg je u prvoj polovici 18. stoljeća koncipirao princ Eugen Savojski.

 Tvrđava pravilnog zvjezdolikog oblika, koji je diktirao ravničarski teren, zidana je zemljanim nabojem, opekom, drvetom i djelomično kamenom, a bila je predviđena za smještaj 4000 vojnika, većinom pješaka, i 150 topova. Kroz cijelo 18. i veći dio 19. stoljeća Brod je bio grad malih drvenih kućica pokrivenih šindrom ili daskama. U slučaju turskog napada grad se trebao porušiti da artiljerija ima slobodan brisani prostor oko tvrđave.

U obnovljenom dijelu jugozapadnog dijela kavalira, na bruto površini od 1800 m2 smještena je Galerija Ružić s prvim stalnim postavom suvremene hrvatske umjetnosti druge polovice 20. stoljeća. U galeriji se može razgledati više od 400 umjetnina iz vrijedne zbirke hrvatskog kipara i slikara Branka Ružića (Slavonski Brod, 1919.-Zagreb, 1997.) te njegovih suvremenika i prijatelja. U izložbenom salonu se, uz kostimirane lutke graničarskih vojnika u prirodnoj veličini, nalazi i maketa tvrđave koja u potpunosti dočarava vojnički život na granici Austro-ugarskog carstva u 18. i početkom 19. stoljeća.

U centru tvrđavskog trga je barokna crkva sv. Ane, koju su s južne strane zatvarale dvije zgrade – Slavonska kasarna, koja je obnovljena te je danas u njoj Klasična gimnazija, i kasarna štaba. Na tvrđavskom trgu organizirane turističke grupe mogu nazočiti ‘living history’ programima u kojima sudjeluju posebno angažirani pojedinci kostimirani u odore pripadnika 12. Slavonske husarske regimente, kao i drugi likovi iz prošlosti poput tvrđavskog zapovjednika, pisara, stražara, zanatlija, pa i špijuna.

Tu se, u obnovljenom kazamatu zapadne kurtine (obrambenog zida), nalazi prvi svjetski Muzej tambure u kojem je više od 60 ručno izrađenih eksponata.

U njemu se organiziraju kreativne radionice u kojima se izrađuju žičani instrumenti, a može se sudjelovati i na multimedijalnim prezentacijama. Do Muzeja tambure nalaze se stara ljekarna i ranarnica te rekonstruirana mučionica sa spravama i lutkama.

Sport i rekreacija

Na šetnici uz Savu nalazi se sportsko-rekreacijski centar s jednim otvorenim i tri zatvorena bazena, a u blizini su nogometno igralište, biciklističke staze i najveća pješčana plaža u Slavoniji – Poloj.

U Splavarskoj ulici niknuli su brojni splavovi u kojima se živi, kuha i uživa uz Savu.

Nažalost, u Slavonskom Brodu je tijekom Domovinskog rata poginulo 27 djece, što je brojka cijelog jednog razreda. Njima u spomen podignut je spomenik oko kojeg se nalazi dječje igralište.

P. R. / Foto: FAMA