U petak, 3. listopada (19 sati) u Galeriji Galženica u Velikoj Gorici otvara se obljetnička izložba ‘Galženica: urbana utopija na periferiji’.
Izložba obilježava 50 godina od početka izgradnje radničkog stambenog naselja Galženica III. i 45 godina djelovanja Doma kulture Galženica. U Domu kulture 1980. godine otvorena je Galerija Galženica, kao prva velikogorička galerija za suvremenu umjetnost, te knjižnica i manja polivalentna dvorana za koncerte, kinoprojekcije, predstave i druge kulturne sadržaje. Objedinjene su brojne kulturne funkcije bitne za modernizaciju i urbanizaciju Velike Gorice te stvaranje urbane gradske sredine, a ne ‘spavaonice’ u kakva su se zbog lošeg promišljanja prostora pretvarala monofunkcionalna naselja bez društvenih sadržaja.
Riječ je o interdisciplinarnoj izložbi hibridnog tipa, u čijem su stvaranju sudjelovali povjesničari umjetnosti, studenti etnologije i kulturne antropologije te suvremeni umjetnici. Izložba je podijeljena u dvije vizualno-narativne cjeline koje se razlikuju metodološkim pristupom i okvirom, s ciljem i željom što kompleksnijeg sagledavanja ove gradske četvrti.
Gornja etaža galerije fokusirana je na proučavanje dominantnih narativa o izgradnji i životu naselja kreiranim putem medijske slike (novinski članci, periodika, oglasi, dokumentarne fotografije, karikature), pružajući neposredan uvid u događaje, prevladavajuće stavove i vrijednosti te ‘jezik’ razdoblja. Na temelju novina može se pratiti što je javnost tada smatrala važnim, koji su problemi dominirali, kako su određeni pojedinci, grupe ili ideje predstavljane široj javnosti.
Medijska slika važna je za proučavanje povijesti naselja, jer pokazuje širi društveni kontekst u kojem se odvijala stanogradnja i život naselja.
Takav pristup omogućuje da se medijski sadržaji ne promatraju samo kao izvori činjenica, nego i kao povijesni dokumenti o načinima na koje su društvo, politika i kultura oblikovali javnu percepciju urbanog prostora grada.
Uz bogatu arhivsku građu s preko 200 novinskih članaka izložba istražuje kako se kroz medije (re)kreirala slika i kolektivna memorija o izgradnji ovog radničkog naselja, dok se osobna memorija reflektira u sjećanjima arhitekata i urbanista angažiranih na izgradnji naselja te stanovnika ove gradske četvrti, dajući nam neposredniji, topliji i osobniji uvid u prošlost naselja.
Izložbu prate i radovi suvremenih umjetnika koji u svom radu obrađuju teme medijske reprezentacije, osobne i kolektivne memorije te javnog prostora naselja.
U sklopu izložbenog projekta producirana su i dva nova umjetnička rada nagrađivanih mladih autora, Ivana Buvinića (fotografska serija ‘Kamen temeljac’) i Ivana Gundića (konceptualni rad ‘Outsourcing’) nastao u suradnji sa Zlatkom Majsecom, velikogoričkim pjesnikom, piscem i kantautorom.
Uz navedene radove bit će prikazan i rad Božene Končić Badurine (‘U pola dva na trgu’) iz 2013. godine te dokumentarne fotografije Renata Glogovčana iz 2003. godine.
Autorica i kustosica izložbe je Antonia Vodanović, za dizajn izložbenog postava zaslužan je Nikola Križanac, a studentska istraživanja proveli su Tin Marušić, Nela Drach i Merjem Memić. Izložba je otvorena do 21. studenoga.
A. V. / Foto: Promo
