U restoranu Mare Monti u Zagrebu predstavljena je vinarija Gašpar iz okolice Vrgorca.
U nazočnosti dvadesetak novinara i ljudi iz vinske struke o svojim vinima je nadahnuto i vrlo opširno govorio Dario Gašpar. Spreman iz prve ruke objasniti svoja vina, način obrade u vinogradima, zimska plavljenja najvećeg vrgorskog vinogradarskog polja Jezera i drugo, Gašpar je zainteresirao znatiželjnu publiku i strastveno s puno emocija odgovarao na brojna pitanja.
Vinarija Gašpar trenutno broji u novim i nešto manje u starim vinogradima oko 15.000 trsova od kojih je najviše zlatarice, koju količinom i kvalitetom brendiraju kao prvo kućno vino. Zatim tu su plavka i trnak (koji tek ove godine dolazi u pravi rod) te manje količine cabernet sauvignona i merlota i ponešto starih autohtonih loza poput medne. Smatra se da vrgorsko vinogorje ima preko 12 milijuna trsova što ga čini najvećim u Hrvatskoj.
Redom, kušala su se ova vina: Zlatarica 2019 i 2018, Plavka 2018 i 2017, potom crni Cuvée (cabernet sauvignon, merlot, plavka) iz 2017. te po općoj ocijeni najbolji, Vergolas 2016 (također kupaža crnih sorti).
Gašpar je rekao da je njihov cilj napraviti vinariju u kojoj će puniti maksimalno 25.000 do 30.000 litara vina u butelje koje bi redom bile vrhunske. Posebno je naglasio uporni dugogodišnji rad na revitalizaciji skoro izumrle sorte zlatarice, a prate ih i drugi vinari iz ovoga kraja. Za plavku je rekao da je oduševljen njezinom kvalitetom za razliku od mnogih koji je smatraju drugorazrednom sortom. Na trsu ostavlja prinos od 1 kg do 1,5 kg što znači da u zelenoj berbi baca najveći dio grožđa. Njihova vina su tražena i spomenuo je nekoliko vrhunskih restorana koji zlataricu kupljenu ‘na pragu’ po 50 kuna prodaju po višestrukim cijenama.
Zlatarica je iznimno zahtjevna sorta, podložna bolestima i vremenskim neprilikama. Zato su je uzgajivači polako napuštali jer zahtijeva mnogo truda, rekao je Gašpar, a njima je upravo to bio izazov, jer su znali kakav nektar će poteći nakon takvog velikoga rada. Kazao je još da se protiv suše ne bore navodnjavanjem nego otkopavanjem trsova svake treće godine čime se korijen loze usmjerava u dubinu, a frezanje i okopavanje je bez upotrebe herbicida. U zimskom periodu vinogradi su pod vodom tako da čamcima plove iznad vlastitih trsova i love ribu. Sigurno je da tako natopljenoj zemlji treba puno vremena da se isuši tako da im nedostatak vlage u vinogradu nije problem za razliku od drugih dijelova Dalmacije. Ukusne zalogaje, koji su pratili vina, priredile su djelatnice Mare Montija zajedno s voditeljicom restorana Irinom Kliček.
Vjekoslav Madunić / Foto: Marko Čolić
