Kao i svake godine otprilike u ovo vrijeme, vinskim svijetom zavlada šušur. Naime, nakon dodjele Decanterovih odličja, ništa više nije isto. Neki ih vinari samozadovoljno očekuju, neki ih iznenađeno dočekaju, a nekima i izmaknu.
Cijene nerijetko porastu, a ‘proroci’ koji su znali prepoznati kvalitetu nagrađenih etiketa prije dodjele nagrada, zadovoljno trljaju ruke. Ove se godine čak 314 etiketa okitilo Decanterovim naljepnicama, od čega tri s platinom i 16 sa zlatom. Jedno od tih zlata otišlo je u Baranju, kamo je na ljubazni poziv Mateja Perkušića, direktora TZ Baranje otišla i novinarska skupina iz Zagreba. Zahvaljujući gostoprimstvu vinarije Zlatno brdo i stručnom vodstvu sommeliera Tomislava Jakopovića, kušalo se, uz baranjski zlatni Decanter, još tri dobitničke etikete. Na radionici su gostovali vinari Goran Matijević (Zlatno brdo), Lajoš Kolar (Podrumi Kolar) i Igor Deak, enolog vinarije Josić.
Radionica pod nazivom ‘Baranjski Decanteri’ otvorena je Graševinom Zlatno brdo iz 2018 koja se okitila brončanom medaljom. Riječ je o vinu koje je izvrsna ekspresija baranjskog terroira – strukturirano, moćno i koncentrirano.
Prema riječima Jakopovića glavni je zadatak baranjskih vina(ra) pomiriti moć i eleganciju, odnosno zadovoljiti tržišni trend povećane potražnje za lakšim i pitkijim vinima. Graševina kao sorta vrlo je značajna za proizvodnju vina u Hrvatskoj – sačinjava oko 24% ukupnih nasada bijelih sorata, odnosno oko 11% ukupnih nasada vinove loze što će reći da je svaki četvrti trs u Hrvatskoj upravo graševina.
Također, kako tvrdi Jakopović, riječ je o sorti koja ima vjerojatno najveći stilski potencijal na svijetu. Ipak, to ne znači da je bez problema. Dok u Hrvatskoj još uvijek muku muči s tržišnim identitetom ‘vina za gemišt’, gdje polako pobjeđuje u toj dugotrajnoj i zahtjevnoj bitci, nije joj puno lakše niti izvan granica Lijepe naše. Pa tako i na velikom Decanteru među ocjenjivačima često biva žrtvom predrasude da je ‘bezvezna i osrednja’. Samim time je ova osvojena bronca uistinu veliko priznanje za vinariju Zlatno brdo, ali i za graševinu kao veliku i važnu vinsku sortu.
Uslijedio je, također brončani, Chardonnay Kolar 2018 koji je pokazao savršenu formu, ali i otkrio umijeće vinara. Naime, dvogodišnje odležavanje u velikoj 500-litarskoj hrastovoj bačvi pokazalo se kao idealna ‘doza’ hrasta za chardonnay. Riječ je o vinu koje se dugo pamti i koje u sebi nosi pečat terroira. Samozatajni Lajoš Kolar otkrio je malu tajnu – uskoro od chardonnaya planira napraviti i svoj prvi pjenušac (blanc de blancs).
Treći po redu bio je Kolarov Sivi pinot (2018), ovjenčan Decanterovim srebrom te također optimalno školovan u velikom hrastu. Veliko vino. ‘Kao dijete, odrastao sam uz vinare i vinogradare i imao priliku boraviti u podrumima i kušaonicama. Već sam tada primijetio kako sivi pinot i traminac piju samo gazde’, otkrio je crticu iz djetinjstva Lajoš Kolar, dodavši kako se kasnije i sam uvjerio zašto je tome tako.
Četvrto vino najnestrpljivije se iščekivalo. Riječ je, naime, o prvom Decanterovom zlatu koje je ikad otišlo u Baranju. S osvojenih 96 bodova, korak do platine, Gold Cuvée vinarije Zlatno brdo (2020) s punim se pravom ‘šepurio’ kao prava zvijezda ove radionice.
Za uspjeh i kvalitetu ovog vina prvenstveno je zaslužan renomirani enolog Samir Nađ, koji je uspio pomiriti četiri naizgled nekompatibilne sorte: rajnski rizling, chardonnay, sivi pinot (u varijanti izborne berbe) i traminac (izborna berba bobica). Riječ je o vinu koje je prepuno slasti, koje se s vremenom razvija u čaši i za kojim je tržište zbog njegovih nesvakidašnjih aroma i okusa naprosto poludjelo, čak i prije osvojenog zlata.
Moramo ovdje napomenuti kako su i brojne etikete Podruma Belje osvojile Decanterova odličja, no na ovoj radionici nije ih bilo prilike kušati. Umjesto njih u čaše su dobili dva crnjaka, koja možda nisu osvojila Decantere (jer se nisu ni kandidirali), ali su bez imalo lažne skromnosti ravnopravno stala uz bok dobitnicima. Cabernet sauvignon Zlatno brdo (2017) proglašeno je ‘fenomen-vinom’ zato što uopće nije vidjelo drvene bačve. No, bez obzira na to što je čitava vinifikacija odrađena u inoxu (sa samo tri pretoka) ima nevjerojatnu sortnost i optimalno zaobljene tanine te je samim time vrlo užitno.
Merlot Kolar (2017) dobiven je od grožđa uzgojenog u osam godina starom (tj. mladom) vinogradu na vrhu Baranjskog brda, iz kojeg pogled puca na tri grada: Osijek, Sombor i Pečuh. ‘Kada se uzgoji na ovom položaju, merlot se zahvali vinaru što ga je posadio’ – slikovito nam je objasnio Lajoš Kolar ukazujući na savršenu kvalitetu grožđa iz kojeg je napravljeno ovo vino. Nakon školovanja u barrique bačvicama u trajanju oko dvije godine od njega je dobiveno bezvremensko vino, koje tek očekuje napredak kroz vrijeme.
Irena Lučić, diWine / Foto: Nikola Zoko
